Stoga je u SAD-u razvijeno najmanje tridesetak organizacija koje se bave sigurnošću, od civilnog tipa CIA-e do vojnih ogranaka NATO-a
Obavještajne i protuobavještajne i sigurnosne agencije imaju neograničene resurse i fantastičnu moć. Hladnoratovski romani o američkim i sovjetskim špijunima, poput onih koje je 1970-ih napisao John Le Carré, danas se doimaju pomalo naivnima.
Vojna špijunaža oduvijek je služila za prikupljanje svih vrsta informacija koje su mogle pomoći određenoj sredini u obrani od agresora ili agresivnoj državi u osvajanju tuđeg teritorija. Razdoblje hladnog rata, u kojem su se suprotstavljale vojne velesile SAD s jedne i SSSR s druge strane, trajalo je manje od pola stoljeća. Tijekom tog razdoblja vojna špijunaža bila je glavni oblik nevidljivog ratovanja, s pravom vojskom tajnih agenata, špijuna i drugih info-aktivista raširenih diljem svijeta. Američka CIA i ruski KGB prednjačili su u pogledu broja agenata i suptilnih tehnoloških uređaja koje su koristili za špijunske aktivnosti. Uz njih su uvijek bili agenti britanskog “Intelligence Servicea”, izraelskog “Mossada”, kao i tajnih službi Njemačke, Francuske i Italije.
Tajni agenti tih službi postali su svojevrsni pop heroji kada su se sredinom sedamdesetih i osamdesetih o njima počeli pisati najprije romani, a zatim i filmovi.
Romani Jana Fleminga, Johna La Carréa i kasnije Jacka Higginsa i Roberta Ludlama učinili su špijunski triler legitimnim književnim žanrom. Njihovi junaci, poput Jamesa Bonda, Smileyja ili Bournea, postali su pop ikone, pogotovo kada su sa stranica romana prešli na velika platna. Britanski tajni agent 007 James Bond najuspješniji je špijunski lik svih vremena i mnogi jednostavno obožavaju filmove o njegovim nevjerojatnim podvizima.
James Bond, iako po uvjerenju fašist i muški šovinist, uvijek spašava svijet od najvećih i najopasnijih svjetskih luđaka, tako da svi u njegovom liku i djelu na kraju vide samo briljantan čin ljudskosti i samopožrtvovnosti. Bond lako ubija i još lakše udara zgodne žene na svakom tajnom špijunskom zadatku. Mikro kamere smještene u upaljače, digitalne novotarije opremljene posebnom službom “Intelligence Service”, oduvijek su bile najzanimljiviji detalj za široku neuku publiku. No, sve što James Bond ima na svom repertoaru kao špijunske rekvizite samo su obične dječje igračke za novopečene špijune techno svijeta.