Rađanje “svetih vještina” kojima dominiraju nove tehnologije omogućili su genijalni izumi srpsko-američkog znanstvenika Nikole Tesle, posebice njegovo otkriće izmjenične električne struje. Niz njegovih drugih patenata, od daljinskog upravljanja do antigravitacijskih motora, pomogao je Technoworldu eksponencijalno rasti.
Elektrificirani planet je vapio za novim izumima, a u samo tridesetak godina izumljen je velik broj stvari koje rade na struju i postale su svakodnevnica običnih ljudi, od žarulja, preko štednjaka, hladnjaka, perilica rublja, glačala i čak do prvih radija, fonografa i kino projektora.
Srpsko-američki znanstvenik Mihajlo Pupin zaslužan je s Grahamom Bellom za izum telefona. Talijanski znanstvenik Marconi izumio je radio uređaj prema ideji Nikole Tesle. Veliki Teslin protivnik u pitanju elektrifikacije planeta, Thomas Alva Edison, genijalni je izumitelj žarulja, fonografa i kino projektora. Većina ovih velikih izuma izumljena je ili prvi put primijenjena u Americi. Tehno svijet zahtijeva nove moćne ljude, poslovne ljude koji sve inovacije i izume pretvaraju u veliki biznis. Velika količina novca koja se početkom 20. stoljeća počela stvarati i gomilati u SAD-u jasno je ukazivala da se radi o zemlji koja postaje velesila i preuzima vođenje povijesti. Filozof Bertrand Russell rekao je da onaj tko kontrolira sadašnjost kontrolira prošlost, a tko kontrolira prošlost kontrolira budućnost.
Planiranje budućnosti i jurnjava za blagodatima Vrlog novog tehnosvijeta postala je opsesija najviših državnih struktura SAD-a. Ljudi odabrani iz redova tajnih društava kao što su slobodni zidari, iluminati ili rozenkrojceri postali su vodeći političari, policajci i generali.
Iza njih su stajali bogati magnati, obično sami članovi i osnivači tajnih društava. Vještina planiranja tako moćnih ljudi kao što su Rothschild ili Roffeller bila je usmjerena na dobrobit budućih generacija. Oni su svojim novcem i utjecajem mogli stvarati budućnost, raditi stvari koje će se realizirati tek za dvadeset, trideset, pa i pedeset godina.
Administratori novog Technoworlda vodili su se idejom škotskog ekonomista Adama Smitha da u slobodnom društvu treba cvjetati hiljadu cvjetova. Logika krupnog kapitala i demokratskih načela učinili su da SAD sredinom 20. stoljeća postane ne samo gospodarski i vojni div, već i zemlja koja diktira nove kulturne obrasce. Demokratski sustav u SAD-u bio je strogo kontroliran, poput bitke dviju velikih stranaka, republikanske i demokratske, borbe desničara i ljevičara, iza koje je uvijek stajala vrlo jaka “nevidljiva ruka” vlasnika krupnog kapitala.
Nove tehnologije i liberalni kapitalistički obrasci omogućili su pojedincima neizmjerno bogaćenje, a srednjoj klasi relativno miran i lagodan život.