Porijeko se može tražiti u javnim prihodima. Namjena se može utvrditi u finansijskim planovima. Kada je tako onda je stvar jasna. Ostaje samo tehničko pitanje. To tehničko pitanje se zove plaćanje koje može biti gotovinsko ili bezgotovinsko. Ako zanemarimo bezgotovinsko plaćanje, koje se vrši nalogom za prenos sa depozitnog računa, ostaje ono gotovinsko ili tzv. keš. Upravo u “ovom grmu leži zec”.
Ako se kaže da nema prenosa javnih sredstava mimo računa (depozita) onda je stvar jasna. Ostaje samo da se kaže ko to može uraditi. Po logici stvari to je Centralna banka BiH koja snadbjeva nosioce platnog prometa sa gotovinom. To znači da monetarna vlast mora uspostaviti mehanizam kontrole gotovinskog novca kao dijela novčane mase tj. NM 1 koju čini gotovinski i depozitni novac po viđenju u domaćoj valuti.
Strani novac kao dio NM2 se ne javlja u unutrašnjem platnom prometu. Kontrola tokova stranog novca bi trebala biti predmet devizne kontrole. Unutrašnji platni promet je u nadležnosti entitetskih agencija koje vrše superviziju i nadzor finansijskog sektora. I dok se vode “silne” rasprave oko gotovinskih i depozitnih računa “crnolistaša” zaboravljaju se temeljna stvari.
Prva i osnovna je da je finansijski sektor BiH dio globalnog sistema na kojeg se odnose pravila regulacije tzv. Bazelskih principa. S toga sva logika stvari upućuje da je prava adresa vezana za nosioce platnog prometa kod Centralne banke BiH. U svim sistemima centralna banka kao monetarna institucija ima ključnu ulogu u regulaciji cijelog finansijskog sektora. Novčani sistem predstavlja “nervni sistem” onog što se zove država. Monetarna suverenost države se ostvaruje putem Centralne banke BiH.
Ključna stvar je da se obezbijedi stabilnost i sigurnost sistema. S toga priča oko gotovine ili keša u platnom prometu se svodi na to “da mora postojati centralni registar svih računa pravnih i fizičkih lica kod Centralne banke BiH” . Cjelokupan sistem deviznih kontrola mora biti kod Centralne banke BiH. Ključna uloga u sistemu platnog prometa je kod Centralne banke BiH.
S toga je očekivati da se Centralna banka BH izjasni u vezi pitanja pravnih i fizičkih lica koji se vode na “crnim listama”.