Uzrok tome leži u jednom od temeljnih ekonomskih fenomena našeg doba inflaciji, ali ne staje sve na inflaciji; postoje oni koji na njoj zarađuju.
Inflacija kao kradljivac vrijednosti
Inflacija, jednostavno rečeno, predstavlja opadanje kupovne moći novca, što znači da za istu količinu novca dobijemo manje dobara i usluga nego prije. U praksi to znači da iako nominalni iznos novca koji imamo ostaje isti ili čak raste, stvarna vrijednost tog novca se smanjuje. Kako inflacija raste, cijene proizvoda i usluga rastu, a plaće i ostali prihodi ne prate uvijek taj rast. O inflaciji više možete pročitati OVDJE.
Kako milioneri profitiraju na inflaciji?
Dok se većina ljudi bori s povećanjem troškova života, postoji grupa ljudi – obično oni na vrhu ekonomske piramide – koji imaju koristi od inflacije. Ovi milioneri i milijarderi često investiraju u imovinu koja ima tendenciju da zadrži ili poveća svoju vrijednost tokom vremena, kao što su nekretnine, dionice vrhunskih kompanija, ili druge vrste investicija koje ne samo da se štite od inflacije, nego često i profitiraju na njoj. Izdvajamo tri ključne:
1. Investiranje u imovinu: Nekretnine, posebno u atraktivnim lokacijama, tradicionalno zadržavaju vrijednost ili čak rastu u vrijeme inflacije. Bogati pojedinci i fondovi često povećavaju svoje bogatstvo kupujući imovinu koja će im pružiti zaštitu od gubitka vrijednosti novca.
2. Dionice i kapitalno tržište: Iako tržišta mogu biti rizična, dugoročno gledano, dionice vrhunskih kompanija tendiraju povećanju vrijednosti. Bogati investitori često imaju koji uključuju dionice koje mogu profitirati tokom različitih ekonomskih ciklusa.
3. Alternativne investicije: Osim standardnih opcija kao što su dionice i nekretnine, milioneri se često okreću i alternativnim investicijama poput umjetnosti, rijetkih metala i drugih kolekcionarskih predmeta koji ne samo da pružaju užitak, nego mogu znatno porasti u vrijednosti.
Kako inflacija preusmjerava novac od građana do milionera i države
Dok građani sve teže krpe kraj s krajem, odjekuju vijesti o sve većim prihodima milionera, banaka i trgovačkih lanaca. Upravo ta situacija otkriva kako, iako novac građana nije doslovno “ispario”, postoji jasna redistribucija bogatstva koja ide u korist onih na vrhu financijske piramide.
Poreski prihodi rastu, a građani osjećaju pritisak
Većina stanovnika suočava se s realnošću da su njihove plaće jedva dovoljne za pokrivanje osnovnih potreba. U međuvremenu, izvještaji iz Poreske uprave ističu kako je republička kasa sve punija, ne zbog efikasnijeg ili obimnijeg poreskog rada, već jednostavno zbog rasta cijena. Kako cijene rastu, tako raste i iznos koji država uzima kroz PDV od svake prodaje.
Više cijene, viši PDV – naš novac u državnoj kasi
Za svaki artikl koji kupimo, država uzima fiksan postotak od 17% kroz PDV. Ako je artikl skuplji, veći je i apsolutni iznos koji odlazi državi. Ovo povećanje cijena, koje često premašuje rast plata, rezultira time da veći dio mjesečnih primanja običnog građanina odlazi na osnovne potrebe, dok istovremeno državni budžet raste.
Kako se bogati obogaćuju na račun inflacije
Nije samo država ta koja profitira od inflacije. Milioneri i velike korporacije često imaju priliku da svoje investicije usmjere tako da profitiraju od inflacije. Investiranje u nekretnine, akcije i druge vrijednosne papire omogućuje im da ne samo zaštite svoj kapital od devalvacije (smanjivanje ili potpuno gubljenje vrijednosti), već i da ga povećaju. S druge strane, obični građani koji ne raspolažu slobodnim kapitalom za takve investicije, ostaju na gubitku. Što detaljinje možete pročitati OVDJE.
Potreba za novom ekonomskom politikom
Ova dinamika ukazuje na hitnu potrebu za revizijom ekonomske politike koja bi mogla pravednije raspodijeliti teret inflacije. Potrebne su strategije koje će zaštititi potrošačku moć građana i osigurati da rast cijena ne rezultira samo povećanim prihodima za bogate i državnu kasu, već i poboljšanjem životnog standarda svih građana. No, ima li volje za promjenama? Izgleda da ne!
Šta se može učiniti?
Jasno je da postojeći sistem pogoduje onima na vrhu. Zato su neophodne promjene koje bi omogućile veću ekonomsku pravičnost. Povećanje minimalne plaće, bolja regulacija tržišta kako bi se spriječile prekomjerne cijene, efikasniji poreski sistemkoji ne opterećuje samo potrošače, te poticaji za štednju i investiranje među širom populacijom, samo su neke od mjera koje bi mogle pomoći u stabilizaciji ekonomske situacije i osiguravanju pravednijeg raspodjela prihoda.
Bingo i njegov neobičan ekonomski fenomen u BiH
Trgovina u Bosni i Hercegovini pokazuje neobične ekonomske tendencije, a na čelu te priče nalazi se Bingo, najveća firma u zemlji. Iz nedavno objavljenih financijskih izvještaja vidljivo je da je Bingo ostvario dobit od impresivnih 158 miliona maraka, s prihodom koji premašuje 1,9 milijardi maraka. Ovi podaci ne samo da ističu Bingo kao lidera u trgovačkom sektoru, već pokazuju i njegovu iznimnu profitabilnost s više od 8 posto čistog profita, što je znatno više u odnosu na trgovinske kompanije u okruženju.
Dominacija s nuspojavama
Bingova dominacija na tržištu, dok svjedoči o poslovnoj sposobnosti i efikasnosti, istovremeno ilustrira i dublji problem koncentracije bogatstva i moći u rukama nekoliko velikih igrača. Više od 8% čistog profita, koje Bingo postiže, znatno nadmašuje prosjeke u regiji, što postavlja pitanja o pravednosti njihovih poslovnih praksi, mogućem izbjegavanju konkurencije i utjecaju na cijene za krajnje potrošače.
Utišavanje male konkurencije
Bingov uspjeh dovodi do sve većeg stiska za manje trgovce i lokalne proizvođače koji se bore da ostanu relevantni na tržištu koje sve više favorizira velike lance. Ova praksa ne samo da ograničava izbor za potrošače već može dugoročno ugroziti inovativnost i zdravu tržišnu konkurenciju. Osim toga, postavlja se pitanje koliko od Bingove dobiti zapravo ostaje unutar lokalne ekonomije, a koliko se reinvestira na načine koji koriste širem društvenom i ekonomskom kontekstu.
Građani Bosne i Hercegovine već odavno se “hvataju za glavu” a to će izgleda morati nastave raditi. U narednim mjesecima morat će budno pratiti cijene i standard života, jer se inflacija, prema prognozama analitičara, neće smiriti. Sličnog mišljenja su i ekonomski analitičari u regiji. Gdje će nas odvesti ova inflacija i način na koji građani preživljavaju u Bosni i Hercegovini ostaje nam da vidimo.
Ko preživi, pričat će…