Povećanje cijena, poznato kao inflacija, suštinski znači da za isti iznos novca dobijete manje dobara ili usluga. Inflacija je uvijek prisutna u ekonomijama, ali trenutno svjedočimo nekim izuzetno visokim nivoima koji izazivaju zabrinutost.
U osnovi, cijene rastu kada se suočimo s nestašicom ili velikom potražnjom za određenim proizvodima ili uslugama. Kompanije su prisiljene podići cijene ako moraju platiti više za sirovine, radnu snagu ili transport zbog nestašice. Također, firme će povećati cijene ako shvate da su potrošači spremni platiti više zbog nedostatka dostupnosti roba.
Trenutno, svjedočimo savršenoj oluji faktora koja je započela tokom pandemije koronavirusa. Zbog zatvaranja fabrika i logističkih problema u nekim od najvećih svjetskih izvoznih centara, poput Kine, došlo je do nestašice raznih vrsta roba.
To je rezultiralo rastom cijena sirovina, gotovih proizvoda i transporta, što se dalje prenijelo na kupce. Paralelno s tim, države širom svijeta su ubrizgale novčana sredstva u svoje ekonomije kako bi pomogle građanima i kompanijama koje su se suočavale s gubitkom prihoda tokom pandemije.
Kada su ljudi počeli napuštati izolaciju, intenzivno su trošili novac koji su dobili od vlade, kao i svoje ušteđevine. Ovo je dodatno pogoršalo situaciju nestašice roba, što je rezultiralo povećanjem cijenaSve ove faktore zajedno čine izazovnu situaciju za ekonomije širom svijeta, a povećanje inflacije ima širok utjecaj na potrošače, kompanije i vlade.
Inflacija u stvarnosti
Najednostavnije rečeno inflacija podrazumjeva u nekom širem smislu rast novčane mase, odnosno nesklad između onog što smo proizveli u smislu realnih proizvoda i usluga gdje se taj nesklad manifestuje u obliku inflacije. Konkretno za građane to znači da u relativnom smislu one novčanice koje posjeduju u svojim novčanicima gube značaj na vrijednosti. Što znači u nominalnom smislu 100 KM više ne može da kupi proizvoda koliko je moglo prije tog inflativnog udara. Inflacija je znači pad vrijednosti novca. Zato uvijek naglašavam inflacija je dobra za dužnike a loša za kreditore. Zašto? Ako imate naprimjer neki dug, vrijednost tog duga opada a s druge strane taj kreditor koji vam je dao “taj dug” gubi uslijed pada vrijednosti duga odnosno novca – govori ekonomski analitičar Admir Čavalić za naš portal.
Ekonomska (ne) stabilnost
Inflacija uzrokuje niz efekata ne samo ekonomskih nego i društvenih u smislu generalne nestabilnosti samog društva. Samim tim pojavljuju se sve više incijative za sve veće krađe, malverzacije varanja sistema i to čak i na porodičnom nivou ima negativan uticaj. To je jedan izuzetan ekonomski fenomen koji ima šire društvene posljedice. Za razliku od recesije ili nekih dr ekonimskih fenomena protiv inflacije je jako teško se boriti ona je kao neki nevidljivi neprijatelj i sama borba protiv inflacije podrazumjeva neke mjere koje nisu zdravorazumske kao primjer je rast kamatnih stopa. – objašnjava on.
Građani (ne) mogu zaštiti svoj novac od inflacije
Građani mogu da zaštite svoj novac. To znači da u vrijeme inflacije svoju raspoloživu štednju ili investicije preusmjere u neke vrijednosti koje nisu pod uticajem inflacije u tom trenutku. To znači ukoliko pada vrijednost novca ne mora da znači da pada neka vrijednost plemenitih metala ili vrijednost nekih kolekcija. Tu uzimamo za primjer nekretnine. Značajan broj građana je zaštitio svoj novac kroz investicije u neke nekretnine što je kao posljedicu imalo i to da nekretnine porastu. – dodaje Čavalić.
Pranje novca kroz nekretnine
Nedavno sam sudjelovao u jednom istraživanju koje se veže za pranje novca, i jedan od glavnih konvencionalnih načina za pranje novca upravo se odnosi na tu tržišnu kupovinu nekretnina tačnije pranje novca kroz akt kupovine nekretnina. Jedino što ne mogu tvrditi jeste koliko je to bitan faktor u krajnjoj cijeni. Dakle cijena se formira prema faktoru uticaja, pa recimo gledamo uticaj dijaspore, uticaj da građani nemaju gdje drugo da investiraju jer je tržište kapitala mrtvo, čak ne možemo uložiti zlato ili slično. Tu također imamo i uticaj činjenice da ljudi više vole posjedovati nego rentati. – pojašnjava Čavalić.
Tehnologija kao uticaj na inflaciju
Tehnološki napredak ima dvojak uticaj i on je uglavnom više pozitivan. U smislu Al čini da ekonomije postaju više efektivne. Neki smatraju da će upravo umjetna inteligencija nadomjestiti taj nedostatak inovacija u tehnoligiji na tržištu. S druge strane kada govorimo o ekonomskim krizama recesija – inflacija globalizacija ali i razvoj društvenih medija, interneta uvjetovano da se brzo šire ekonomske krize i sami strahovi oko ovog. – objašnjava Čavalić.
Energija kao blokada u inflaciji
Mi sada možemo kazati prema podacima prema zadnjem kvartalu prošle godine i prvom kvartalu ove da se pri kraju bliži inflacija. Naravno, niko ne može procijeniti i definitivno navesti kada. Energetske krize preiodično podpaljuju inflaciju posebno zimi. Energetska kriza vjerovatno nije uzrok inflacije ali da ima uticaja da je potpaljuje definitivno da. Važno je reći da nije dobro imati energetske krize u vrijeme inflacije jer to samo čini stvari gore. – zaključuje Čavalić.