Ova analiza pokrenula je pitanja, prije svega zašto je urađena ova analiza, zašto su tolika odstupanja u cijenama, kako uticati na smanjenje istih, ali i kako se to tumače zakoni u BiH?
Za mišljenje o svemu ovome pitali smo ekonomskog eksperta Admira Čavalića, predsjednika Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
“Pitanje je prije svega korektnosti podataka u toj analizi, jer znamo da entitetska ministarstva trgovine i vlade znaju koristiti neke parcijalne podatke kako bi demonstrirali određenu činjenicu. Vjerujem da se to dosta razlikuje u zavisnosti od toga gdje živite u RS-u i Federaciji.
Možda bi bila primjerenija analiza cijena proizvoda i usluga u malim, srednjim i velikim jedinicama lokalne samouprave na području čitave BiH. Eh u tom grmu leži zec i tu se krije odgovor na pitanje, u Federaciji BiH postoji više većih gradova gdje je potražnja i jača i finansijski izraženija, gdje je odnos ponude i potražnje blago veći.
To je jedno objašnjenje, ali svakako da se životni standardi razlikuju, pa to determinira da može doći do blagog rasta cijena. Cijene se kao takve prilagođavaju ponudi i potražnji. Ako je marža manja od potražnje i manja kupovna moć građanstva, onda će i cijene biti niže.
S druge strane pitanje je same kvalitete i ponude datih proizvoda. Mislim da je ponuđena jednostavna analiza RS, a pitanje je zašto se to radi, zašto se to nudi? Moguće da je to uslijed enormnog rasta cijena, dizanje minimalca na 900 KM bez da su se radile fiskalne reforme na način da se spusti stopa doprinosa sa 31 posto na niže“, pojašnjava Čavalić za Bosnainfo.
Riječ inflacija nije baš najjasnija svim građanima Bosne i Hercegovine, znamo samo da to nije dobro. U tržišnoj ekonomiji, cijene dobara i usluga mijenjaju se. Neke cijene rastu, druge padaju. Inflacija je opće povećanje cijena dobara i usluga, a ne povećanje cijena pojedinih proizvoda. Zbog inflacije za npr. 2 KM danas možete kupiti manje nego što ste za isti iznos mogli kupiti jučer. Drugim riječima, inflacija smanjuje vrijednost valute tokom vremena.
Manja stopa inflacije znači i pad cijena, to je povezano, to se registruje čim dođe do pada inflacije. Jedno je pojava, a drugo je procenat, odnosno analiza promjena na tržištu u domenu statistike.
S obzirom da su oba entiteta radila na kampanji zaključavanja cijena, u Federaciji to uskoro i zavrašava to zapravo ništa nije uticalo na inflaciju.
“Ništa to ne može uticati na inflaciju, nije to antiinflatorna mjera, to je kataloška akcija. Zaista mi je nejasno zašto se to nonstop promovira, vjerovatno će se akcija produžiti još jednom, a onda će je ukinuti i otići će u zaborav kao one nesretne mjere ograničenja marži koje su se uvele 14. decembra prošle godine i ništa se tu nije desilo.
Ovo je dakle kataloška akcija, supermarket ove akcije imaju svakih 7 ili 10 dana gdje izaberu od 20 do 50 proizvoda i štampaju neki katalog gdje kažu ‘ako budete kupovali ove proizvode možete ostvariti uštedu 50 ili 100 KM jer imamo akciju…’, to je dakle isto kao ovo zaključavanje cijena s tim da ovo traje malo duži period. Nekako se nezgodno uključilo Ministarstvo trgovine i ono se ponaša kao promoter pojedinih trgovačkih lanaca. Ovo se dugoročno ne preporučuje budući da neki trgovački lanci nisu dio te akcije, a neki jesu. Pitanje je da li to treba da radi ministarstvo da se bavi kataloškim akcijama, jer to treba prepustiti marketima i generalno trebamo li pompezno najavljivati te kataloške akcije marketa koje se dešavaju realno svake sedmice?”, ističe Čavalić.
Aplikacija o cijenama dobra ideja
Predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača Brčko distrikta Šukrija Dupčanin ranije je za Bosnainfo istakao kako godinama upozoravaju trgovce na propuste, ali i potrošače na njihova prava.
Kao korisno rješenje u cijelom krugu malverzacija oko cijena, Dupčanin ističe aplikaciju o kretanju cijena prehrambenih proizvoda u maloprodajnim objektima: “Dobar potez bi bio uvođenje aplikacije o kretanju cijena, ali treba to sprovesti u djelo”.
Aplikacija osim što bi omogućila domaćem stanovništvu da stekne uvid ko od trgovaca je korektan, suzbila bi neopravdana poskupljenja. U susjednoj Hrvatskoj u februaru 2023. je puštena u rad aplikacije pod nazivom “Kretanje cijena” zahvaljujući kojoj potrošači mogu upoređivati cijene za oko 350 artikala u tri trgovačka lanca, a slična onlajn baza podataka već duže vrijeme postoji i u Sloveniji. Cilj ovih projekata je da utiču na eventualna povećanja cijena i trend kretanja inflacije.
Sudeći kako se sve sporo odvija u našoj državi, vjerovatno ćemo se načekati da se ovakav projekt realizuje i u BiH.
Kada je riječ o zakonu o unutrašnjoj trgovini mi ni to u BiH nemamo jedinstveno, evidentno je da svako kreira po slobodnoj procjeni cijene, imamo zakon u Federaciji i RS-u, a da li se tu nešto može promijeniti ili nije problem u samim zakonima koliko u onima koji ih ne poštuju pita li smo Čavalića:
“Pa tako je, ali zaista moramo voditi računa, imamo sad zakon o trgovini u Federaciji koji podrazumijeva neke drastične izmjene u smislu radnog vremena, ali uvijek svi kao zakonodavci zaboravljaju da živimo na jedinstvenom ekonomskom prostoru, ovo je Bosna i Hercegovina, nismo mi razdvojeni na ekonomski prostor od dva entiteta. Jedinstven je ekonomski prostor koji je omeđen zajedničkom valutom, indirektnim porezima i nizom drugih instrumenata makropolitike. Trebalo bi raditi harmonizaciju po bilo kakvim pitanjima izmjena i koordinacije kad je u pitanju unutrašnja trgovina, uvažavajući oba bh. entiteta i Brčko Distrikt“, naglasio je Čavalić za Bosnainfo.
Ekonomska politika u BiH troma
Za kraj našeg razgovora pitali smo kako ocjenjuje ekonomsku politiku u BiH, predsjednika Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine iskrene nam je kazao je stanje poražavajuće.
“Zaista objektivno govorim u zadnjih godinu i po dana nemamo nekih vizija, nemamo nekih ideja, sve je vrlo tromo. U nedostatku velikih reformi, velikih programa pojavljuje se taj nekakav sporadični populizam da se napravi nešto, da se naprave dobri posteri i fotografije, koja press konferencija da se nešto kaže da se radi, a suštinski sve te mjere suštinski ne donose nikakve efekte, tako da ja bih to ocijenio kao apsolutni nedostatak strateškog pristupa, jer mi nemamo program socio-ekonomskih reformi, kao što je socioekonomska agenda što je bilo prije ili 2019. što je bilo u oba bh. entiteta, dakle mi samo imamo populizme, nešto što se sporadično pojavljuje svako nekoliko mjeseci i nešto što sad obećava kule i gradove”, kazao je Admir Čavalić za Bosnainfo.