Septembar je uveliko, a nažalost, lijepe najave o eventualnom padu cijena na tržištu baš i nema.
Zoran Pavlović, ugledni ekonomski analitičar za portal Bosnainfo govorio je o trenutnoj situaciji sa inflacijom, cijenama ali i šta je država BiH trebala da uradi!
Riječ inflacija nije baš najjasnija svim građanima Bosne i Hercegovine, znamo samo da to nije dobro. U tržišnoj ekonomiji, cijene dobara i usluga mijenjaju se. Neke cijene rastu, druge padaju. Inflacija je opće povećanje cijena dobara i usluga, a ne povećanje cijena pojedinih proizvoda. Zbog inflacije za npr. 2 KM danas možete kupiti manje nego što ste za isti iznos mogli kupiti jučer. Drugim riječima, inflacija smanjuje vrijednost valute tokom vremena.
Svjesni te povezanosti inflacije na cijene, možemo li očekivati pad cijena u narednom periodu?
„Teško, teško je očekivati pad cijena, situacija je takva da su svi segmenti potražnje prisutni, pa u zavisnosti od toga da li je potražnja stabilna kao kod hrane, tu se ne može očekivati neko bitno snižavanje cijena. Što se tiče prodaje mlijeka ili ulja, situacija je takva da pošto je tu potražnja smanjena onda su praktično smanjeni i troškovi, jer proizvođači ne mogu da plasiraju i prodaju svoju robu. Tako da, tamo gdje ima konstantne potražnje tamo je situacija praktično takva da se ne može očekivati smanjenje cijena. Ako govorimo o variranju cijena goriva ona to direktno utiče i pitanje je da li će cijene i drugih roba rasti ili će ostati na istom na nivou. Cijene su trenutno stabilne, i sad nekog povećanja ili inflacije posebno i nema“, mišljenja je Pavlović.
Naglašava kako manja stopa inflacije znači i pad cijena, to je povezano, to se registruje čim dođe do pada inflacije. Jedno je pojava, a drugo je procenat, odnosno analiza promjena na tržištu u domenu statistike.S obzirom da je sve uvezano, pitali smo ekonomskog analitičara kakva je dobit trgovaca, kako inflacija utiče na njihovu dobit?
„Inflacija utiče na dobit trgovaca, tako što je inflacija takva, da trgovci u slučaju da rastu cijene, raste i njihova zarada i to na bazi procenta učešća u prodajnoj cijeni, dakle marži.
Onoliko koliko je marža procentualno prisutna, kad poskupi sirovina odnosno proizvod i oni naplaćuju više za svoju uslugu prodaje. To je direktno povezano jedno s drugim, trgovci mogu da smanje maržu direktno na nekim proizvodima, pa da naprave akcije da privuku kupce, ali u svemu tome, to je povezan sistem posuda, i mora se tako posmatrati. Trgovci mogu da pokušaju da smanje maržu da bi smanjili cijenu, ali s druge strane imate povećanje troškova kao što je povećanje struje ili povećanje transporta roba, goriva itd. Vrlo je teško očekivati neko bitno smanjenje, obično kada inflacija uradi svoj posao, ako nema ozbiljnog pada cijena sirovina na svjetskom tržištu, onda se praktično ništa i ne dešava. Vidimo sad da nam je poskupilo gorivo, a ljetos je bila situacija takva da su cijene sirove nafte u svijetu pale, a kod nas su ih podigli“, kaže Pavlović za Bosnainfo.
Vlada Federacije BiH je 31. augusta na sjednici u Mostaru, na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, donijela odluku kojom kao mjeru neposredne kontrole cijena na području Federacije propisuje utvrđivanje maksimalne visine marži u trgovini (kalkulativne cijene) za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode. Marže su dakle ograničene na osnovne životne namirnice – hljeb, brašno, mlijeko, ulje, šećer, jaja, svježe meso, te deterdžente za veš i suđe.
Obrazloženo je da je Odluka donesena u skladu sa Zakonom o kontroli cijena, a s ciljem zaštite životnog standarda građana. Prilikom određivanja visine marži u veleprodaji i maloprodaji vodilo se računa da marža trgovaca može pokriti troškove poslovanja i osigurati im kontinuitet obavljanja djelatnosti, kao i da ne služi za ostavarenje ekstra profita trgovaca.
Realnost je da dvije prosječne plaće ne mogu izmiriti iznos potrošačke korpe koja sad već prelazi 3.000 KM u Federaciji BiH. Samo za hranu, jednoj porodici treba 1.400 maraka mjesečno! Građani ne vjeruju da će ograničavanje visine marži smanjiti enormno povećanje cijena proizvoda.
S druge strane tu su i predstavnici vlasti koji bi mogli da hoće uticati na smanjenje cijena. Smanjenje opće stope PDV-a u BiH bio bi dobar potez. Ekonomski analitičar Zoran Pavlović naglašava kako je upravo to država treba da odobri:
„Smanjiti stopu PDV-a, naravno, ono što je bilo planirano i trebalo je da se uradi. To je usvojila Parlamentarna skupština BiH i trebalo je realizovati, ali to nije prihvatilo Vijeće ministara BiH i time je praktično ostalo bez značajnog doprinosa državi BiH na nivo cijena koji je dostignut“.Podsjetimo, delegati su glasanjem protiv usvajanja odbili izmjene koje su podrazumijevale ukidanje akciza i uvođenje diferencirane stope PDV-a.
U konačnici za građane u Bosni i Hercegovini povoljno rješenje situacije bi bilo povećanje plaća, veća kontrola i veće kazne za neopravdano povećanje cijena u trgovinama. Ali ne treba zaboraviti da se još uvijek čeka na izmjene Zakona o kontroli cijena!