Inflacija, rast cijena energenata i hrane, pad standarda, pandemija, rast nezaposlenosti…, sve su to bile teme o kojima se govorilo gotovo podjednako kao i o stradanjima u Ukrajini protekle četiri godine, a svi ovi faktori su utjecali na porast inflacije.
Kafa postaje luksuz
No, prema svim ekonomskim pokazateljima, nakon 2022. uslijedila je 2023, godina kakvog-takvog oporavka, kako u svijetu, tako i u Bosni i Hercegovini. Inflacija u Bosni i Hercegovini ubrzala je u februaru 2024.godine na 2,1 posto na godišnjoj razini, objavila je Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine.
Rastom cijena osnovnih životnih namirnica lančano su porasle i cijene ugostiteljskih usluga te je samim tim za mnoge postalo luksuz jesti i piti bilo gdje osim u kući.
Bosnainfo je istražila kakva je trenutna situacija s cijenama u ugostiteljskim objektima u glavnom gradu Bosne i Hercegovine i kako inflacija utiče na cijene i građane Sarajeva.
Nekako je logično staviti fokus na Baščaršiju, srce starog dijela Sarajeva u kojem se nalaze razne slastičarne, buregdžinice, ćevabdžinice, restorani, kafići, ali smo iste usporedili sa nekim drugim dijelovima glavog grada BiH.
No, lagano kafa postaje luksuz, kao i mnogi drugi artikli koji su zbog inflacije poskupjeli. Poznato je da su najviše cijene u glavnom gradu – Sarajevu. Tako se ovdje obična kafa u kafićima kreće između 2,50 i 4 KM.
Prije deceniju bila je 0,50 KM, s vremenom 1 KM, a onda je posljednjih godina došlo do ubrzanog rasta cijene, a na nekim mjestima za neke posebne vrste ovog toplog napitka mogli bi platiti i do 5.70KM. Gazirani sokovi koštaju 3KM, dok ćete za neki cijeđeni sok (narandža, limun) morati izdvojiti od 4 KM do 6 KM.
Ovaj dio grada je najpoznatiji po tradicionalnoj bosnaskoj hrani. Pa tako ne možemo zaobići ćevape. Za jednu porciju od deset komada u pola somuna morat ćete izdvojiti 10 KM, a nedavno je u nekim od ćevabdžinica cijena ovog specijaliteta skočila i sada košta 12 KM, dok će te za malu porcija ćevapa platiti 5 KM. Za nešto mlađe generacije koje vole brzu hranu tu su hamburgeri koji na nekim mjestima nisu ni malo jeftini.
Klasični burger košta 9.5 KM, do duplog za koji čete morati izdvojiti 11.5 KM, dok su pizze od osam do 20 KM. Tu su nezaobilazne buregdžinice i sve vrste pita koje možete zamisliti i poželjeti.
Tako je u jednoj od eminentnijih buregdžinica kila bureka košta 18KM, sirnice i zeljanice 16KM, dok je krompiruša 12 KM. Za one malo dubljeg džepa tu su restorani. Pa tako se cijene bifteka kreću od 35 do 50 KM, lignje 30 KM, ribe 30 KM, hadžijski ćevap (sitni ćevap) 30 KM.
U jednom od sarajevskih pubova možete popiti pivo u rasponu od 3-6 KM. Za čašu vina morat ćete izdvojiti od 5-7 KM, dok u nekim restoranima cijena može ići i do 10 KM.
Malo niže u centru grada cijene su manje više iste ili slične, s tim da smo u strogom centru Sarajeva nedaleko od Narodne banke BiH u jednom kafiću za dvije kafe s mlijekom morali platiti skoro 9 KM. U ostalim opštinama grada Sarajeva cijene u ugostiteljskim objektima variraju, ali izgleda da ne igra nepisano pravilo da što ste dalje od centra grada cijene trebale biti jeftinije. Tako recimo u naselju Grbavica kafa s mlijekom i espresso koštaju 6.5 KM.
Male plate i penzije
Malo dalje na Ilidži porcija janjetine u restoranima koja je nekad iznosila oko 7 KM danas je iznad 13 KM, kilogram pečenja prije je bio oko 30 KM, a sada je od 40-60 KM, mala porcija krompira ide i do četiri marke, kupus salata se plaća više od 3,50 KM, supa 7 KM, pače 12 KM, sogandolma 11 KM, ćevapi 15 KM. Kada sve saberemo i oduzmemo cijene hrane, pića u ugostiteljskim objektima variraju i definitivno je sve skuplje nego prethodne dvije ili tri godine.
Ako uzmemo u obzir da je najniža plata u FBiH 619 KM i minimalna penzija 538 KM, dolazimo do zaključka da mnogi građani Sarajeva ne mogu priuštiti neke od ugostiteljskih usluga koje smo naveli.
