Ovi podaci naglašavaju ne samo visok nivo profita trgovaca, već i upućuju na potencijalnu nepravednost u poslovanju koja bi mogla ozbiljno ugroziti interese potrošača.
Podaci o profitnim stopama i dobiti trgovinskih lanaca kao što su “Bingo Tuzla” i “Robot” u BiH, u poređenju sa sličnim lancima iz susjednih zemalja, postavljaju pitanja o transparentnosti i ispravnosti poslovanja.
Naime, dok se u drugim zemljama bilježe niže profitne stope u odnosu na prihod, u BiH se izdvajaju izuzetno visoke stope profita, što može ukazivati na manipulaciju maržama i nepoštene prakse prema potrošačima.
Napori države da reguliše marže trgovaca u cilju smanjenja inflacije nisu urodili plodom, dok su trgovci uporno tvrdili da imaju minimalni manevarski prostor za smanjenje marži. Međutim, ovi podaci bude sumnje u istinitost tih tvrdnji, s obzirom na izuzetno visoke stope profita koje su prikazane.
Bosnainfo, nastavljajući svoje istraživanje, donosi nove šokantne detalje o poslovanju trgovinskih lanaca u Bosni i Hercegovini. Podaci iz 2022. godine otkrivaju još više nepravilnosti i naglašavaju potrebu za temeljnom regulacijom tržišta.
Uspoređujući Bingo s trgovinskim lancima iz susjednih zemalja, otkriveno je da Bingo ostvaruje najveću dobit u odnosu na prihode, što budi sumnje u poštenost poslovanja ovog lanca. Ovi podaci su alarmantni, jer ukazuju na moguću manipulaciju maržama i neetičke prakse koje bi mogle ozbiljno ugroziti ekonomsku stabilnost i “varanje” potrošača.
U istraživanju koje obuhvata podatke iz različitih zemalja, situacija na tržištu Bosne i Hercegovine postavlja se kao posebno problematična. “Bingo Tuzla” se ističe s visokom profitnom stopom od 7,3%, ostvarujući dobit od 117.125.912 KM pri ukupnom prihodu od 1.603.360.887 KM. Slično, “Robot” bilježi profitnu stopu od 4,82%, s dobiti od 11.480.901 KM i ukupnim prihodom od 237.930.073 KM. Na trećem mjestu je “Merkator” sa profitnom stopom od 1,36%, ostvarujući dobit od 3.299.767 KM uz ukupni prihod od 242.461.784 KM.
U poređenju s tržištima Srbije, Hrvatske i Crne Gore, situacija u Bosni i Hercegovini izgleda zabrinjavajuće. Na primjer, “Delez” u Srbiji bilježi profitnu stopu od 4,9%, sa dobiti od 57.428.553 eura i ukupnim prihodom od 1.170.889.063 eura. S druge strane, u Hrvatskoj “Lidl” postiže profitnu stopu od 4,95%, s dobiti od 391.800.000 kuna i ukupnim prihodom od 7.885.256.419 kuna.
Ovi podaci ukazuju na izuzetno visoke profitne stope trgovinskih lanaca u Bosni i Hercegovini u poređenju s drugim zemljama u regionu. To postavlja ozbiljna pitanja o transparentnosti poslovanja i etičnosti praksi trgovaca u BiH. Potrebno je dublje istraživanje i djelovanje nadležnih institucija kako bi se osigurala poštena trgovina i zaštitili interesi potrošača u ovom kontekstu.
Ono što stvara možda i najveći problem jesu najnoviji podaci kojih još uvijek nema. Nedostatak zvaničnih podataka za 2023. godinu, samo dodatno pojačava neizvjesnost i zahtijeva hitnu reakciju nadležnih institucija.
Ovi detalji koje smo vam priložili na slici samo dodatno potvrđuju hitnost situacije i zahtijevaju promptnu akciju kako bi se osigurala transparentnost i integritet tržišta u Bosni i Hercegovini.
Da li su poslodavci stvarno na strani potrošača ili samo vode populističku politiku, zaključite sami.