BiH

BINGO Humanisti ili eksploatatori?

Poslovna grupacija Bingo Group, koja je najveći investitor i poslodavac u BiH, već danima je u centru pažnje zbog navodne isplate dodatnih 1.000 KM svojim zaposlenicima.

FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

“Bingo” grupacija, uprkos svojoj masovnosti u zapošljavanju od gotovo 9.000 ljudi, ne može sakriti gorak ukus licemerja koji prati njihove korake.

Iako se hvale posjedovanjem više od 220 trgovina, pedesetak ugostiteljskih objekata, te najavama kupovine novih zemljišta, objekata i benzinskih pumpi, istina je da su njihovi potezi daleko od pomoći prema radnicima.

Sada, kada se dijele finansijski benefiti, ne možemo zanemariti činjenicu da je to samo mali dio onoga što su radnici zapravo zaslužili svojim dugim satima rada i predanošću.

Umjesto da se dive ovoj gesti, javnost bi trebala biti zgrožena činjenicom da je “Bingo grupacija toliko dugo ignorisala potrebe svojih zaposlenika, dok su istovremeno gazili po njihovim pravima i iskorištavali ih za sopstvenu dobit.

Ovaj trenutni pokušaj da se popravi imidž samo ističe duboke probleme u odnosu poslodavca prema radnicima, ostavljajući gorak ukus nepravde i iskorišćavanja.

bingo
FOTO: MILKICA MILOJEVIĆ/RINGIER

Prije pet mjeseci, Bosnainfo je otvorila oči javnosti na dvoličnu praksu “Bingo” grupacije, koja je navodno davala 13. platu svojim radnicima.

Međutim, istina je bila daleko od toga.

Umjesto da radnici dobiju pravednu nadoknadu za svoj rad, njihove plate su redovno umanjivane tokom godine. Na primjer, ako bi radnik trebao dobiti povećanje od 200 KM mjesečno, to bi godišnje iznosilo 2400 KM. Umjesto toga, kroz navodno “humane” razloge, radnicima je dodijeljeno tek 1.080 KM.

Gazda zaradio više od svih uposlenih

Bingo grupacija pokušavala je ovo predstaviti kao brigu za radnike i altruizam gazde, ali istina je da je gazda na kraju zaradio ogromnu dobit. Dakle, uz tih oko 14 miliona KM izdvojenih za 13. platu, gazda je na kraju godine ostao sa cifrom od 158 miliona KM. Ovakva manipulacija nije samo oštetila radnike, već je i država pretrpjela štetu jer su doprinosi ostali ispod realnih vrijednosti.

Kada je Bingo grupacija najavila isplatu 13. plate, Senad je svojom izjavom o “pravednoj raspodjeli” samo izrekao neukusnu ironiju. Istina je da je isplaćenih 10 miliona KM neto za radnike bila samo mala kap u moru profita koji je gazda Senad inkasirao. Kroz 12 plata od otprilike 10 miliona KM, radnici su dobili ukupno 120 miliona, dok je gazda sebi osigurao 158 miliona KM. Dakle, njegova “pravedna” raspodjela je zapravo bila otvorena pljačka radnika, koji su godinama bili zakinuti za pravednu nadoknadu za svoj trud.

Ova situacija postaje još uvredljivija kada se uzme u obzir da je državi isplaćeno samo 4 miliona KM za doprinose. Dakle, dok je gazda Senad pohlepno grabio svoj dio kolača, država je ostala uskraćena za značajan iznos koji bi mogao biti investiran u razvoj zemlje ili poboljšanje uslova za sve građane. Senadova “pravedna” raspodjela očigledno ne uključuje ni najmanju brigu o zajednici ili državi.

Umjesto da se dive ovom “velikodušnom” gestu, javnost bi trebala osuditi Senada i njegovu grupaciju zbog izrabljivanja radnika i otvorenog pljačkanja države. Senadova arogancija su evidentne u ovom nepravednom raspoređivanju resursa, što samo dodatno oslikava moralnu prazninu koja vlada unutar Bingo grupacije.

Kupci su također žrtve ovog pohlepnog sistema. Cijene su bile nerealno visoke, a gazda je zadržao 8-9% od ukupnog prometa. To znači da su kupci zapravo doprinijeli da gazda ostvari enormnu dobit, dok su proizvodi mogli biti jeftiniji za iznos koji je gazda zadržao za sebe.

Koliko hvale Senada pomislio bi čovjek da on stoji na kasama, puni magacine, čisti i slaže rafe. I čak očekuje da mu se zahvali na bonusu koji su radnici Binga itekako zaslužili. Uzmite ovu situaciju samo hiptetički.

Ako sutra devet hiljada radnika prestane raditi, koliko će novca “Bingo” zarađivati?

Tačno tako, odgovor je nula KM. To što nisu jedini faktor u Džombićevih 100 miliona KM godišnjeg profita, ne znači kako nisu esencijalan faktor, jer jesu. Džambić je uložio svoj kapital, koji jeste pod rizikom poslovanja, ali radnici su ti koji upravljaju rizikom, i čine ključnu razliku između pozitivnog i negativnog ishoda. Džambić je kupio robu kojom trguje, ali neko je tu robu utovario, prevezao, i istovario, neko ju je složio na police, neko čuvao od krađe, i neko provukao kroz kasu, uz sve ostale logističke i operativne funkcije koje čine kompleksan retail sistem.

Taj neko zove se radnik!

Bonus nije podijelio radi merhametluka već vjerovatno što već osjeća određeni pritisak kao i strah od konkurencije i kako ovaj pritisak bude rastao tako ce se mijenjati i odnos prema radniku.