Ovi podaci naglašavaju ne samo visok nivo profita trgovaca, već i upućuju na potencijalnu nepravednost u poslovanju koja bi mogla ozbiljno ugroziti interese potrošača.
Podaci o profitnim stopama i dobiti trgovinskih lanaca kao što su “Bingo Tuzla” i “Robot” u BiH, u poređenju sa sličnim lancima iz susjednih zemalja, postavljaju pitanja o transparentnosti i ispravnosti poslovanja. Naime, dok se u drugim zemljama bilježe niže profitne stope u odnosu na prihod, u BiH se izdvajaju izuzetno visoke stope profita, što može ukazivati na manipulaciju maržama i nepoštene prakse prema potrošačima.
Napori države da reguliše marže trgovaca u cilju smanjenja inflacije nisu urodili plodom, dok su trgovci uporno tvrdili da imaju minimalni manevarski prostor za smanjenje marži. Međutim, ovi podaci bude sumnje u istinitost tih tvrdnji, s obzirom na izuzetno visoke stope profita koje su prikazane.
Za detaljnu analizu podataka iz tabele, kliknite OVDJE
Bosnainfo je zatražila odgovore na ova pitanja od Federalnog ministarstva trgovine. Ministarstvo ističe da u Bosni i Hercegovini vlada tržišna ekonomija i slobodno formiranje cijena, te da Vlada ne može trgovcima određivati cijene. Međutim, uspjeh ovog ministarstva leži u postizanju dogovora o projektu u partnerskom duhu, na dobrovoljnoj bazi, što pokazuje društvenu odgovornost trgovaca.- navodi ministrstvo za naš portal.
Federalno ministarstvo trgovine naglašava da, iako je tržišna ekonomija primarna u Bosni i Hercegovini, to ne znači da vlada ne poduzima korake kako bi osigurala poštene uvjete poslovanja. Umjesto nametanja cijena, ministarstvo se fokusira na promicanje suradnje s trgovcima kako bi se postigla ravnoteža između ekonomske efikasnosti i društvene odgovornosti.
Nakon ovih informacija, zatražili smo i mišljenje ekonomskog analitičara Admira Čavalića.
BOSNAINFO: Kakav je odnos između zarade trgovca i ukupnog prihoda prema ovim podacima?
– Prije svega ako govorimo o bh.privredi uglavnom imamo tu kompanije koje ostvaruju izuzetne profite tačnije to su kompanije koje su poslovale pozitivno i imamo one kompanije koje su poslovale negativno. Opća percepcija javnosti jeste da svaki poduzetnik uspijeva – u praksi to nije slučaj posebno kada je riječ o poduzetnicima početnicima. Većinom je to od oko trećine kompanije koja je na gubitcima. Kad je riječ o profitu tu je posmatraju kompanije sa većim profitom i imaju izeuzetnu razliku između prihoda i rashoda. Nekada kompanija može imati incijalno visoke prihode ali zbog male profitne marže zaražuje zanemariv ili gotovo minimalan profit. S druge strane, imamo kompanije gdje su manji prihodi al su i manji rahodi. Profit kao profit, on pripada kompaniji, i dosta kompanija odluči naknadno tu razliku da investira. Profitabilnost kompanije dobar je indikator koji govori o finansijskom planu neke kompanije da li je taj profit mogao ići u ruke radnika, mislim da se tu pogrešno stvara percepcija. Uglavnom ako se prate naše kompanije, kao kompanije sumnjam da su neke vrijednosti tačnije relativni procesi koji se izdvajaju za razlike drugačije od bilo kojih drugih kompanija u svijetu. Međutim, razlika je što naprimjer kompanija u Švicerskoj može isplatiti više svom radniku, a kompanije u BiH može manje. Ali u relativnom smislu, sumnjam da kompanije u Švicerskoj na uštrb profita isplaćuje nešto više tom radniku. Sistem je takav da destimuliše plaćanje radnicima zato što imamo izuzetno visoke PDV-a, s druge strane porez na dobit je 10% tako da je i fisikalni sistem kreiran u tom destimulativnom pravcu. – govori Čavalić.
Povećanje plate radnicima
– Da sav profit “očistimo” da ga prebacimo na plate radnika to bi značilo svega 200 ili 300 KM po radniku. Što znači da bi kompanija to dala od profita što indirektno povlači pitanje da li bi kompanija kao takva postojala. Također, ponekad plate radnika nisu najveći trošak. Potrebno je znati da visina plate radnika se veže prije svega za tržište rada. To konkretno znači, ako postoji izuzetna potražnja za radnom snagom, a nema je na tržištu rada ili ako se ta radna snaga ne može zamijeniti mašinama. Naravno, imamo kompanija koje nisu u mogućnosti da povećaju platu radnicima. – dodaje Čavalić.
BOSNAINFO: Kako ovi procenti mogu oslikati koliko trgovci zarađuju na potrošačima, imajući u vidu da svoju zaradu ostvaruju od marže koju kupci plaćaju pri svakoj kupovini?
– Kada govorimo o velikim trgovinskim lancima to su minimalne marže prosječno od 3-5 %. Šta njih spašava? To je koncept ekonomije odmah. A šta to znači? To znači da imaju izuzetan obrt na tako niske marže koje ih čine konkurentnim da doprinose da ostvaruju izuzetne profite. I zbog toga kada se potegnula priča oko marži govorio sam da je taj prijedlog na štetu malih, jer manji trgovnci imaju tradicionalno više marži. Izuzetno povećanje marže nekih proizvoda doprinosi tome da pada potražnja tom proizvodu i traži se supstitut tom proizvodu. – ističe Čavalić.
BOSNAINFO: Kako primjer Binga, koji ostvaruje najveću dobit u odnosu na prihode u poređenju sa trgovinskim lancima iz susjednih zemalja, može ukazati na obmanjivanje potrošača od strane trgovaca u Bosni i Hercegovini?
– Ovdje ne možemo govoriti o nekim trendovima što znači da ovaj podatak ne može biti konstanta. Ono što je činjenica kada govorimo o bh. tržištu jeste što vjerovatno je sada već vrijeme da se unaprijedi konkurencija, tačnije sva konkurencija na tržištu. Za razliku od Hrvatske i Srbije mi nismo toliko izloženi stranim trgovinskim lancima. Vjerovatno da će veća izloženost stranim trgovinskim lancima, će smanjiti profitne stope što je krajnja korist potrošača. – zaključuje Čavalić.
Podsjećamo, podaci za prethodnu, 2023. godinu nisu još kompletno publikovani, ali je već objavljeno da je tuzlanski “Bingo” još povećao profitnu stopu u prošloj godini i da ona iznosi čak 8,12%, jer je ostvario dobit od 158 miliona maraka na prihod od 1,95 milijardi maraka.
Bosnainfo nastavlja istraživanje – sociolozi daju svoj sud o pravima potrošača i radnika
Dok čekamo odgovore od strane sociologa po pitanju prava potrošača i radnika, diskusija o visokim profitnim stopama trgovinskih lanaca u BiH nastavlja se. Ova tema ne samo da budi interes javnosti, već postavlja ključna pitanja o ravnoteži između poslovnih interesa i zaštite potrošača i radnika.
Sociolozi će pružiti svoje stručno mišljenje o socijalnim i ekonomskim implikacijama visokih profitnih stopa trgovaca, kao i o potencijalnim rješenjima koja bi mogla zaštiti interese potrošača i radnika. Njihovi odgovori mogu baciti novo svjetlo na kompleksnu situaciju na tržištu i doprinijeti boljem razumijevanju izazova s kojima se suočavaju potrošači i radnici u Bosni i Hercegovini.
Bosnainfo će nastaviti pratiti ove razgovore i donositi dalje informacije kako se situacija bude razvijala.