Vladimir Đurić

MIT O AMERICI Panfild orgulje
Vladimir Đurić

MIT O AMERICI Panfild orgulje

U naučno fantastičnim romanima Philipea K. Dicka "Tri stigmate Palmera Eldriča" i "Tecite suze moje reče policajac"ili Balardovom "Sudaru" erotska veza ljudi i mašina, osnova je čitave priče.

Profesori Vladimir Jakovljević i Ranko Škrbić u Jodhpuru
svijet

Profesori Vladimir Jakovljević i Ranko Škrbić u Jodhpuru

U Jodhpuru (Rajastan, Indija) je u toku 2. zajednički sastanak indijskih ogranaka dvije najvažnije svjetske organizacije u oblasti kardiovaskularnih istraživanja: International Society for Heart Research (ISHR) i International Academy of Cardiovaskular Sciences (IACS).

MIT O AMERICI Novi matrijarhat
Vladimir Đurić

MIT O AMERICI Novi matrijarhat

Steve Baird u svom eseju "Budućnost je ženska" smatra da je prošlo doba patrijarhalne muške dominacije koje je bilo povezano sa starim modelom industrijske ekonomije grubog muškog rada i ženske podložnosti.

MIT O AMERICI Reklamokratija
Vladimir Đurić

MIT O AMERICI Reklamokratija

Najbrže rastuća poslovna industrija u SAD-u koja je izravno povezana s internetom i kibernetičkim prostorom je industrija oglašavanja. U tehnosvijetu u kojem danas živimo, moć oglašavanja je ogromna. Vlade diljem svijeta provode svoje ideje kroz medijsku pozornost.

MIT O AMERICI Novi računalni avatari
Vladimir Đurić

MIT O AMERICI Novi računalni avatari

Hollywoodska industrija snova stoga prednjači u stvaranju paralelnog digitalnog svijeta audio-vizualne zabave u kojem su apostoli nove religioznosti ljudi poput Camerona, Spielberga ili Lucasa, a sveci sve zvijezde moderne pop kulture, od Schwarzeneggera, Clinta Eastwooda, Harrisona Forda.

MIT O AMERICI Matrix
Vladimir Đurić

MIT O AMERICI Matrix

Mnogi vjeruju da se mogu zauvijek uključiti u matricu kibernetičke sfere, ili matricu, kako je naziva pisac William Gibson, i postati besmrtni.

MIT O AMERICI Technognosis
Vladimir Đurić

MIT O AMERICI Technognosis

Paul Groth, kiberteoretičar i jedan od urednika popularnog elektroničkog časopisa "Mediamatik", u svom eseju "Tejar i tehnognoza" piše da je religiozna misao isusovca De Chardina svoj pravi smisao dobila tek s pojavom interneta.

Prihvati notifikacije