Međutim, nakon 11. septembra 2001. godine i terorističkog napada bin Ladenovih fanatika na mit o nepobjedivoj Americi, američka vojska i policija još su više pojačale svoje sustave nadzora i prikupljanja podataka.
Problem terorizma posebno pogađa SAD, pa je nakon rušenja tornjeva blizanaca u New Yorku 11. rujna 2001. vojna snaga preusmjerena na jačanje unutarnje kontrole.
Najpoznatiji mislioci postmoderne scene Noam Chomsky, Jean Baudrillard i Paul Virilio napisali su svoje možda najbolje eseje na temu virtualnih ratova.
Sva nova tehnološka čuda ne bi bila moguća bez genijalnih izuma Nikole Tesle.
Konačno, u SAD-u čak i predsjednik može biti virtualna zvijezda.
U naučno fantastičnim romanima Philipea K. Dicka "Tri stigmate Palmera Eldriča" i "Tecite suze moje reče policajac"ili Balardovom "Sudaru" erotska veza ljudi i mašina, osnova je čitave priče.
Hollywoodska industrija snova stoga prednjači u stvaranju paralelnog digitalnog svijeta audio-vizualne zabave u kojem su apostoli nove religioznosti ljudi poput Camerona, Spielberga ili Lucasa, a sveci sve zvijezde moderne pop kulture, od Schwarzeneggera, Clinta Eastwooda, Harrisona Forda.
Mnogi vjeruju da se mogu zauvijek uključiti u matricu kibernetičke sfere, ili matricu, kako je naziva pisac William Gibson, i postati besmrtni.
Paul Groth, kiberteoretičar i jedan od urednika popularnog elektroničkog časopisa "Mediamatik", u svom eseju "Tejar i tehnognoza" piše da je religiozna misao isusovca De Chardina svoj pravi smisao dobila tek s pojavom interneta.
Trikovi video-opsjednuća često se mogu iskoristiti u neke "prljave" svrhe, a o tome govori film "Rat protiv istine" Memeta i Levinstona.
Pojavom interneta otvorene su brojne konferencije, prezentacije i rasprave na temu cybersfere.
Jay Dyer u studiji "Occult Hollywood" piše o pomodnom sotonizmu, koji je prisutan u holivudskim filmovima od prve polovice 20. stoljeća.
S razvojem kablovske televizije holivudski filmski svijet dobio je nova krila.
Novi Hollywood nastao je šezdesetih godina 20. stoljeća povratkom na sustav "blockbustera".
Žanr ratnih filmova posebno je važan za Hollywood, jer su takvi filmovi razveselili američku naciju i učinili je ponosnom na svoju vojnu moć.
Još jedno veliko holivudsko ime pripada tvorcu crtića za djecu Waltu Disneyju.
Godine 1927. službeno se pojavio prvi zvučni film pod naslovom "Pjevačica jazza" u režiji Allena Croslanda.
Sunčani Hollywood bio je idealno odredište za buduće filmaše.
Moglo bi se reći da je Thomas Edison napravio revoluciju u Technoworldu upravo što se show businessa tiče, ne samo izumom fonografa, uređaja za snimanje i reprodukciju glazbe, nego je otkrio i ključne tehničke stvari za stvaranje filmske umjetnosti.
Oko 1910. počinju se graditi velike plesne dvorane, koje će nakon 1920. postati kina, gdje se okupljala masovna publika.