Kolumne

Lisica i kokošinjac

Ova priča nije o zoologiji tj. biološkoj nauci koja se bavi proučavanjem životinja.

FOTO: ILUSTRACIJA/PIXABAY
FOTO: ILUSTRACIJA/PIXABAY

Lisica je uvijek mudra i pohlepna životinja. Tu svoju pohlepu najčešće ispoljava prema pernatim vrstama životinja.

Na meti su najčešće kokoške kao vrste ptica koje ne lete. Mislimo na domaće. I upravo te domaće najčešće bivaju ” očerupane”. Predmet su nasrtaja. Sinonim ” čerupanja” je država. Ona to radi perfidno preko poreza.

Nastoji ” očerupati” bez dreke i galame. Razvila je , država, niz metoda ” bezbolnog ” čerupanja. I to veoma uspješnih metoda. Parafiskaliteti su vrhunac. Guli ” murta i kurta” je narodna uzrečica. Međutim, ovo sa lisicom je ” viša matematika”.

Svjedoci smo da ta priča dolazi iz Hrvatske. Desilo se nešto što se zove prelazak na novi novčani sistem. Uvode se u domaći novčani promet nova valuta. Valuta znači važenje. Ona stara se izbacuje, a nova ubacuje. Između nove i stare valute postoji paritet. To je cijena. Paritet pokazuje odnos po kojoj se vrši zamjena ili konverija. Rekli bi tehničko pitanje.

Međutim, na scenu stupa lisica.

Kako rekoše zvaničnici u R Hrvatskoj upravo su lisici povjerili posao da utvrdi novi cjenovni odnos. I dali lisici zadatak da čuva kokoši ili koke. I šta biva. Lisica ne može zadržati nagon za čerupanje. Upravo se desilo da su potrošači u R Hrvatskoj očerupani. Nastala je velika galama. Nešto nije uredu. U ekonomskoj teoriji razvile su se mnoge teorije. Za ovakve slučajeve samo da spomenemo dvije.

To su teorije žrtve i teorija korisnosti. Postoje različiti pristupi. Počev od slobodnog pristupa tržištu do zabrane ili prohibicije. Priča nije nimalo naivna. Da je ne bi širili izvućemo poruku.

Prvo, ne treba lisici dati zadatak da čuva kokošinjac. Drugo, lisica nije kriva. Treće, kokoši treba zaštititi. I na kraju mora se djelovati. Kako? Na koji način? Očito je da su sve prilike u BiH iskorištene za ” čerupanje”. Problem je u BiH što su lisice u vlasti. Kokoške nema ko da čuva. Vlast dozvoljava opće čerupanje. Niko ne reaguje. Zato je zoologija korisna nauka. U stvari ne postoji 100% zaštitni mehanizam.

Rješenje je moral. Jedan se zove poreski moral. Cilj je spriječiti ” čerupanje ” države. Ovaj drugi ” potrošački ili cjenovni moral” je protiv širokog kruga pravnih i fizičkih lica. Očito da je moral u BiH najjeftinija roba. Narod kaže ” obraz đon”. Zato bi trebalo naučiti od drugih koji dugo imaju državu. Lisica će uvijek biti. Biće, dok je svijeta i vijeka, i kokoši za ” čerupanje”.