Kuna, koja je Hrvatsku manje ili više uspješno služila posljednjih tridesetak godina, svoje mjesto prepustila je euru te otad hrvatski građani plate, bonuse i druge novčane nagrade primaju izražene u eurima.
Iako se u suštini nije previše toga promijenilo – u većini slučajeva radnici su nastavili primati jednako vrijedne iznose kao i ranije, samo izražene u drugoj valuti – nastupilo je određeno nezadovoljstvo.
Potvrđuje to i anketa koju je proveo portal MojPosao, u kojoj je svoja razmišljanja podijelilo gotovo 900 ispitanika, prema kojoj se čak dvije trećine zaposlenih osjeća siromašnije otkako platu prima u eurima.
Izazovi s navikavanjem na euro dijelom su posljedica psihološkog fenomena koji se zove iluzija novca, a koji nije neuobičajena pojava prilikom promjene valute.
Kako pojašnjavaju psiholozi, do iluzije novca dolazi jer su ljudima važniji brojevi nego sama vrijednost novca, a to za posljedicu ima nastanak nezadovoljstva kada na njihove račune krenu pristizati nominalno manji iznosi nego prije.
Naime, gotovo dvije trećine radnika u Hrvatskoj (63%) navodi kako se osjećaju siromašnije otkako primaju platu eurima, umjesto u kunama.
Platu sada, pojašnjavaju, primaju u ‘stotinama eura, dok se nekoć radilo o hiljadama kuna, što ima negativan učinak na njihovo zadovoljstvo’.
Dodatno, usljed inflacije porasli su troškovi života, pa je i sama plata, osim u nominalnom iznosu, i ‘realno pala u odnosu na prije’, poručuju ispitanici.
S druge strane, trećina radnika u Hrvatskoj (32%), ističe kako nisu na svojoj koži osjetili učinke iluzije novca te se osjećaju jednako kao i prije promjene valute.
Navode kako su se pribojavali da će im se učiniti da su najednom postali siromašniji, ali kako se naposljetku ipak radilo o ‘mirnoj tranziciji’.
Iako u manjini, dio ljudi (5%) se od 1. 1. osjeća bogatije nego prije. Prema njihovom razmišljanju, euro je snažnija valuta nego što su to bile kune, pa samim time i novac izražen u eurima ima veću vrijednost.