Kolumne

LATINOAMERIKANA - mit i muzika: Moderna Kuba

U periodu od 1868 do 1898 dok je trajala borba za nezavisnost Kube, stvorene su popularne forme poput Rumbe.

FOTO: EPA-EFE/ERNESTO MASTRASCUSA
FOTO: EPA-EFE/ERNESTO MASTRASCUSA

Tridesetih godina dvadesetog vijeka Kuba je bila elitno odmaralište bogatih Amerikanaca, koji su obožavali da slušaju džez. Kubanski džez je postao veoma popularan u tom periodu. Pušenje velikih cigarilosa i ispijanje ruma, dio je tadašnjeg imidža džez klubova.

Veliki orkestri koji su svirali salsu četrdesetih i pedesetih godina postali su popularni dalje od Kube, jer su ansambli snimali ploče. Ksavijar Kugat, Mačito, Perez Prado, snimali su zarazne latino hit instrumentale.

Zaraza zvana Mambo sa Kube je 1950 godine stigla u SAD sa muzikom koju su svirali Orestes Lopez i popularni Perez Prado. Violinista Enrike Jorin iste godine izumio je žanr zvani čačača. Nova zvijezda koja je svirala numere u ritmu mamba i čačača bio je Tito Puente. U Americi velika zvijezda postala je Selija Kruz, koja je pjevala pjesme u ritmu mamba.

Kada je Fidel Kastro uz pomoć revolucionara Če Gavere 1959 godine došao na vlast na Kubi, niko nije ni slutio da će on prosto zaključati tu malu ostrvsku zemlju na sljedećih pola vijeka. Revolucionari nisu željeli da budu američki protektorat, već su apsolutno povjerovali u tekovine Sovjetske revolucije. Kuba je jedna od rijetkih zemalja na svijetu koja je doslovno shvatila Marksove ideje o komunizmu.

Opirući se svim spoljnim i unutrašnjim neprijateljima Kastro i njegovi nasljednici, uspjeli su da očuvaju Kubu kao autentičnu komunističku utopiju. Zahvaljujući rajskoj prirodi i toploj klimi koja se proteže tokom čitave godine, stanovnici Kube se nikada nisu bunili što žive izvan sistema modernog Tehnosveta. Fidel Kastro im je podijelio besplatne stanove, školovanje i socijalna medicinska zaštita takodje su besplatni.

Devedesetih godina dvadesetog vijeka Kuba je postala ponovo stecište turista iz cijelog svijeta, koji su dolazili da vide srećne ljude koji po cjeli dan igraju i pjevaju na rajskim plažama. Popularnosti starinskog kubanskog načina života doprinio je i svjetski uspjeh dokumentarnog filma Vima Vendersa “Buena Vista Social Club”, o legendama kubanske muzike koji su zbog strogosti Kastrovog režima bile prinuđene da prestanu da se bave muzikom i rade obične poslove.

Ibrehim Ferer zvijezda Son muzike pedesetih se sa dolaskom Kastra na vlast godinama izdržavao radeći posao obućara. Sve ove posebne zvijezde okupio je poznati gitarista Raj Kuder, kako bi svijetu otkrio bisere kubanske muzike. Gledajući film ljudi širom svijeta su različito reagovali. Neki su žalili stare izvođače, a neki su im se divili. Svakako posle albuma i filma, ekipa vremešnih Kubanaca krenula je na svjetsku turneju zaradivši mnogo novca.

Tropsko ostrvo prepuno muzike i plesa, na kom nema žurbe, sa bogatom historijom i mitologijom, od kanibala do Če Gavare, koje kasni za Tehnosvetom najmanje pola veka, danas je rijetka oaza zdravog duha na našoj planeti.