Kolumne

LATINOAMERIKANA - mit i muzika: Buenos Aires grad Tanga

Budući da je Buenos Aires krajem devetnaestog vijeka bio meka za imigrante iz cijelog svijeta, zbog mogućnosti dobre zarade, ali i fantastičnog noćnog života, tango scena u ovom gradu postajala je sve snažnija.

FOTO: SIGNATURETOURS.COM.AR
FOTO: SIGNATURETOURS.COM.AR
Ilustracija

Iz siromašnih Barija muzika se prenijela u bordele i noćne klubove, pa konačno i u velike koncertne dvorane postajući muzika koja se ozbiljno respektuje. Slavni argentinski pisac Horhe Luis Borhes insistirao je na činjenici da tango nije nastao u bordelima, kakva je predrasuda godinama predstavljana svijetu.

Borhes je svakako znao istinu da je tango nastao kao zavodljivi ples kojima su siromašni muškarci u getoima osvajali žene. Kasnije su gradski makroi kompadritosi, krajem XIX veka u svojim bordelima, kao specijalnu ponudu uvrstili seksi tango igračice. Govorili su često u slengu koji se zvao Lunfardo.

Opasni makroi su sa bodežima rješavali sporne situacije sa klijentima, kao Vinsent D Onorfio u filmu “Goli Tango”.U jednom od takvih bordela pleše Korto Malteze u slavnoj epizodi “Tango” Huga Prata. Prat je kao argentinski đak, veoma dobro znao koliko je Tango povezan sa kulturom polusvijeta u Buenos Airesu sa kraja XIX i početkom XX vijeka. Poljski jevrejin Noe Trauman je u tom gradu 1906. godine osnovao društvo svodnika “Varšavija”, čije članove susreće Korto Malteze u stripu.

Poljski jevreji prosto su imali monopol na tango bordele, a sa sobom su doneli vesele melodije polke i čudesnu malu harmoniku zvanu bandoneon. Bandoneon je tangu dao konačan pečat, zvuk koji je nedostajao. Tango ritam i melodija svirani na bandoneonu, počeli su da osvajaju svijet.