Nakon što je 26. jula izabran za predsjedavajućeg IPCC-a, Skea je novinaru AA govorio o sve većim učincima globalnog zagrijavanja i mjerama koje treba poduzeti do 2030. godine, koja se opisuje kao “razdoblje akcije protiv klimatskih promjena”.
Naučnici predviđali takve događaje
Ističući da su ekstremni vremenski događaji na sjevernoj hemisferi ovog ljeta počeli rasti i na južnoj hemisferi, Skea je rekao da su naučnici predviđali takve događaje i već dugo upozoravaju.
“Ono što nije očekivano je da se ekstremni vremenski događaji i drugi učinci dešavaju tako brzo. To je bilo iznenađenje, ali nije iznenađenje da ćemo takve događaje ipak doživjeti u nekom trenutku”, naveo je Skea, ističući da je IPCC dao vrlo jasne poruke o rastućim učincima klimatskih promjena i mjerama koje treba poduzeti protiv njih.
Navodeći da imaju potrebnu tehnologiju, pristup i financiranje za sprečavanje globalnog zatopljenja, Skea je nastavio:
“U ovom trenutku posao pada na vlade. Vrlo smo jasno rekli koje su mogućnosti i dali poruke. Na vladama je da li žele nešto poduzeti. U ovih 10 godina u kojima se nalazimo, do 2030., je razdoblje djelovanja. Trenutno mnoge vlade nastavljaju ulagati u (fosilna goriva) navodeći razloge kao što je energetska sigurnost. Neke zemlje u razvoju žele pomoći svojim razvojnim procesima koristeći svoje rezerve nafte i plina. Međutim, ako želimo ograničiti globalno zatopljenje na 1,5 stepeni ili čak 2 stepena, te rezerve ne smiju biti spaljene i ostati pod zemljom.”
Dalje pojašnjavajući, Skea kaže da bi se ograničio porast globalne temperature na dva sepena Celzijusa, najmanje 30 posto postojećih rezervi nafte mora ostati pod zemljom.
“Ako planovi za povećanje rezervi nafte i plina budu odobreni, buduće će se vlade suočiti s teškim izborom između ostavljanja fosilnih goriva u zemlji i odabira ispunjavanja klimatskih ciljeva”, kaže Skea.
Navodeći da je to odluka koju kreatori politike moraju donijeti, Skea je rekao: “Možete izdati odobrenja za nove rezerve nafte i plina, ali to također zahtijeva donošenje odluke o tome što će se dogoditi s tim rezervama u budućnosti.”
Cilj od 1,5 stepeni može se premašiti početkom 2030-ih
Skea je također naveo da IPCC procjenjuje porast globalne temperature u prosjeku od 20 godina, dodajući da porast temperature u pojedinim godinama može premašiti 1,5 stepeni.
Predviđanja su da će porast globalne temperature dosegnuti 1,5 stepeni u ranim 2030-ima, ovisno o dugoročnom prosjeku.
“Vrlo je moguće da ćemo vidjeti porast globalne temperature veći od 1,5 stepeni u nekim godinama do 2030., ali ovo neće biti dugoročno. Mijenjat će se iz godine u godinu”, kazao je Skea.
Skea je istaknuo da su, uz smanjenje emisija koje uzrokuju klimatske promjene, mjere prilagodbe važna tačka dnevnog reda.
Upozoravajući da bi mjere prilagodbe trebale biti pojačane protiv događaja kao što su toplotni valovi, prekomjerne padavine i prirodne katastrofe povezane s klimom, Skea je rekao: “Možemo poduzeti mjere prilagodbe koliko god je to moguće suočeni s ovim učincima. Neki od tih učinaka će premašiti prilagodbu klimatskim promjenama.”