Prosječna globalna temperatura u julu, dosad najtoplijem mjesecu, bila je oko 1.5 stepeni Celzijevih toplija od predindustrijske ere koja je završila do kraja 19. stoljeća, izvijestila je u utorak Služba Evropske unije za klimatske promjene Copernicus.
Objava je uslijedila nakon niza smrtonosnih toplinskih valova i nevjerovatnih temperaturnih rekorda na nekoliko kontinenata, kao i neviđene vrućine okeana širom svijeta. Nučnici s Copernicusa kažu da prvi ljetni mjesec koji je premašio 1.5 stepeni nudi uvid u buduća ljeta, piše CNN.
Prag od 1.5 stepeni je značajan jer ga naučnici smatraju ključnom prekretnicom za planetu, nakon koje će šanse za ekstremne vrućine, poplave, suše, šumske požare i nestašice hrane i vode postati još nepovoljnije za život kakav poznajemo.
To je cilj koji su naučnici postavili u Pariškom sporazumu iz 2015. da minimiziraju štetu od klimatske krize i istovremeno daju vremena da se društvo i ekonomija odviknu od fosilnih goriva koja zagrijavaju planetu.
“Kako temperature nastavljaju rasti, učinci će postajati sve ozbiljniji”
Ovo nije nešto što se događa dnevno ili mjesečno. Naučnici su posebno zabrinuti da će globalna temperatura dugoročno ostati iznad 1.5 stepeni. Do 2022. svijet se zagrijao za oko 1.2 stepena.
“Iako probijanje praga od 1.5 stepeni na dan, sedmicu ili mjesec nije isto što i probijanje kroz dugoročni prosjek, važno je pratiti koliko često i koliko dugo prelazimo taj prag. Kako temperature nastavljaju rasti, učinci će postajati sve ozbiljniji”, rekla je Rebecca Emerton, naučnica s Copernicusa.
Posljednjih nekoliko godina posve se jasno pokazalo da svijet već osjeća alarmantne učinke klimatske krize na koje mnogi nisu spremni. Ako se planeta nastavi zagrijavati, ističe Emerton, svijet će se suočiti s još ekstremnijim vremenskim prilikama od onoga što je veći dio planete već iskusio.
“Vidjeli smo utjecaje koje ovakvi događaji već imaju na ljude i na našu planetu, pa je svaki mali dio stepena zagrijavanja značajan”, rekla je Emerton.
Prema Berkeley Earthu, neprofitnoj organizaciji za praćenje podataka o okolišu, bilo je samo 10 ostalih mjeseci koji su bili topliji od 1.5 stepeni Celzijevih iznad historijskog prosjeka, a mart 2023. bio je posljednji. Prije toga, ostali mjeseci koji su bili 1.5 stepeni topliji od predindustrijskih vremena dogodili su se tokom zime ili ranog proljeća.
Tako nešto se nikad još nije dogodilo
Robert Rohde, vodeći naučnik za planet s Berkeleyja, kaže da je prag od 1,5 stepeni prvi put nadmašen u julu i da se takvo nešto još nikad nije dogodilo tokom ljeta na sjevernoj hemisferi.
“Iako su prošle zime bile neuobičajeno tople, promatranje ekstremne topline ljeti vjerovatno će imati veći izravni utjecaj na živote ljudi. Porast od 1.5 stepeni čini blagu zimu, ali tokom ljeta može dovesti do ekstrema bez presedana”, rekao je Rohde, koji nije uključen u izvješće Copernicusa.
Iako je Rohde rekao kako je vjerovatno da će 2023. biti najtoplija godina u historiji, malo je vjerovatno da će godina u cjelini biti 1.5 stepeni toplija od predindustrijskih vremena: “Godišnji prosjek još uvijek je ispod 1.5 stepeni i smatramo da je malo vjerovatno da će ostatak 2023. biti dovoljno topao da cjelogodišnji prosjek bude iznad 1.5.”
Naučnici s Copernicusa primijetili su da bi svijet mogao iskusiti sve više ovakvih neviđenih temperaturnih promjena kako se El Niño nastavlja razvijati.
“Čak i ako se klimatska kriza ne ubrza, nego nastavi sadašnjom putanjom, imat ćemo više dana, sedmica, mjeseci i godina s rekordnim temperaturama i drugim utjecajima na sistem. Moramo učiniti sve što možemo kako bismo smanjili emisije i ograničili buduće zagrijavanje”, rekla je Emerton.