Veliko područje na sjeveru Atlantskog okeana, južno od Grenlanda i Islanda, ponaša se vrlo neobično. Nova studija nudi odgovor zašto je to tako, a on je prilično zabrinjavajući.
Klimatski naučnici sve se više udaljavaju od jednog od najpesimističnijih scenarija globalnog zagrijavanja jer smatraju da je zbog razvoja obnovljivih izvora energije, klimatskih politika i sporijeg rasta emisija stakleničkih plinova postao malo vjerovatan.
Nova njemačka studija o klimatskim promjenama pokazuje da bi i globalno zagrijavanje od svega dva stepena moglo dovesti do ekstremnih suša, većeg rizika od šumskih požara i intenzivnijih pljuskova širom svijeta.
Istraživanja pokazuju da milioni ljudi širom svijeta žive u riječnim deltama koje tonu brže nego što nivo mora raste. To pogoršava rizik od katastrofalnih poplava obala i gubitka zemljišta.
Zemlja bi mogla premašiti simboličnu granicu zagrijavanja od 1,5°C za samo tri godine, ako emisije ugljičnog dioksida ostanu na sadašnjem nivou, navodi se u izvještaju u kojem je učestvovalo više od 60 vodećih svjetskih klimatologa u najnovijoj procjeni stanja globalnog zagrijavanja.
Klimatske promjene sve agresivnije djeluju na okeanski ekosistem, te bi prema istraživanjima mogle dovesti do kolapsa nekih od najznačajnijih koralnih sistema svijeta do 2100. godine.
Temperature okeana u oko spektakularnog Velikog koraljnog grebena u Australiji su na najtoplijoj razini u posljednjih 400 godina u posljednjem desetljeću, navodi se u velikom izvještaju objavljenom u srijedu u časopisu Nature, čineći najveći koraljni greben u svijetu. sistem 'sve ranjivijim'.
“Najvreliji” april ikad zaokružio je 11 uzastopnih mjeseci globalnih temperatura bez presedana. S tim novim podacima, neki naučnici upozoravaju da postoji velika šansa da bi 2024. mogla nadmašiti 2023. kao najtoplija godina u historiji.
"Neuspješno smanjenje emisija fosilnih goriva nastavit će poticati zagrijavanje planeta, a to će rezultirati intenzivnijim sušama, požarima, toplotnim valovima i obilnim padavinama", upozorila je Otto.
Evropski klimatski monitor saopćio je u utorak da je mart bio najtopliji u historiji i deseti uzastopni mesec historijskih vrućina, pri čemu je temperatura na površini mora takođe dostigla "šokantan" novi maksimum.
Prva konferencija UN-a o klimatskim promjenama održana je 1995. godine u Berlinu.
Ako čovječanstvo želi imati 50-50 šansu da ograniči globalno zagrijavanje na 1.5°C, smije emitirati samo dodatnih 250 gigatona (milijardu metričkih tona) CO₂.
Čak 41 posto vodozemaca je pred izumiranjem zbog čovjekova uništavanja njihovih staništa, bolesti i klimatskih promjena, pokazalo je istraživanje objavljeno u srijedu u časopisu Nature čiji se autori zalažu za zaštitu staništa i smanjenje emisija CO2.
Prije pet godina 57 naučnika i članova istraživačke ekipe krenulo je na 54-dnevno putovanje do najudaljenijih krajeva Antarktika.
Novi šef UN-ovog Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) Jim Skea, podsjećajući da naučnici dugo upozoravaju na sve veće učinke klimatskih promjena, poručio je kako je period do 2030. godine vrijeme djelovanja, te ako planovi za povećanje rezervi nafte i plina budu odobreni, buduće će se vlade suočiti s teškim izborom između ostavljanja fosilnih goriva u zemlji i odabira ispunjavanja klimatskih ciljeva, javlja Anadolu.
Morski led na Antarktiku ove je godine pao na rekordno niske razine zbog visokih temperatura te ne postoji brzo rješenje da se poništi ta šteta, objavili su naučnici ove sedmice u istraživanju o utjecaju klimatskih promjena na kontinent.
Svijet je u julu shvatio kako će ljeto izgledati s globalnim zagrijavanjem od 1.5 stepenih Celzijevih - pragom ispod kojeg bi planeta trebala ostati, upozoravaju naučnici, a kojem se sve više približava posljednjih godina.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Guterres upozorio je u četvrtak da je "došlo doba globalnog ključanja" jer će jul biti najtopliji mjesec ikada zabilježen na Zemlji, javlja Anadolija.
Naučnici upozoravaju da bi vitalni sistem okeanskih struja mogao kolabirati u sljedećim decenijama ako svijet nastavi emitirati zagađenje koje zagrijava planetu, što bi bilo katastrofalno za globalno vrijeme i "utjecalo na svaku osobu na planeti".
Ako se trenutni tempo globalnog zagrijavanja ne zaustavi, milijarde ljudi završit će izvan "klimatske niše", temperatura na kojima ljudi mogu funkcionirati, i bit će izložene opasno vrućim uslovima, pokazuje nova studija objavljena u časopisu Nature Sustainability.