Neke su vlade nametnule pravila kako bi osigurale sigurnost svojih radnika te pozivaju na rigorozne mjere za borbu protiv klimatskih promjena.
U mediteranskim zemljama koje su posebno omiljene među turistima, poput Španije, Italije i Grčke, temperature su mjestimice premašile 40 stepeni Celzijevih, a očekuju se daljnji toplinski valovi. Mediteransko područje već je dugo klasificirano kao žarište klimatskih promjena od strane Međuvladinog panela Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (IPCC).
Juli bi trebao biti najtopliji mjesec u posljednjih hiljade godina, izvijestili su klimatolozi iz Svjetske meteorološke organizacije (WMO) i Evropske službe za klimatske promjene Copernicus nakon analize podataka do 23. jula. Ne moramo čekati kraj mjeseca da to znamo. Juli 2023. oborit će sve rekorde – rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres, dodajući da je “doba globalnog zatopljenja završilo“ te da je „nastupila era globalnog ključanja.”
Znanstvenici iz inicijative World Weather Attribution rekli su da bi toplotni valovi koji su u julu pogodili dijelove Evrope i Sjeverne Amerike bili gotovo nemogući bez klimatskih promjena koje je uzrokovao čovjek. Vidimo promjene bez presedana u cijelom svijetu – rekao je vodeći NASA-in klimatolog Gavin Schmidt.
Evropa u dvije krajnosti
Tokom prošle godine više od 60.000 ljudi umrlo je u Evropi zbog ekstremnih vrućina, prema Hansu Klugeu, direktoru Svjetske zdravstvene organizacije za Europu koji je rekao da će broj smrtnih slučajeva od ekstremnih vrućina “iz godine u godinu rasti“.
Iako je vrijeme u Njemačkoj i sjevernoj Europi ovoga jula bilo manje toplo nego inače, toplotni valovi u Sjevernoj Americi, Aziji i južnoj Evropi podigli su globalni prosjek.
Grčka se bori s razornim šumskim požarima izazvanim velikom vrućinom na otocima Evia, Krf i Rodos. Hiljade ljudi su evakuirane. Prema Evropskoj komisiji, zemlje Evropske unije podupirale su Grčku s gotovo 500 vatrogasaca i sedam zrakoplova raspoređenih u različitim područjima u zemlji.
Osim Grčke, druge zemlje u Evropi poput Turske, Španjolske, Portugala, Italije i Francuske također se suočavaju s nenormalno visokim temperaturama.
U Turskoj su temperature oko Egejskog i Sredozemnog mora do 8 stepeni iznad uobičajene razine za ovo doba godine, navodi meteorološka služba. Požari su uzrokovali eksploziju nagaznih mina u blizini grada Dubrovnika na jugu Hrvatske, izvijestili su lokalni mediji.
Španijja je do sada ovog ljeta izbjegla velike požare, ali je zemlja pretrpjela sušu uzrokovanu visokim temperaturama i višemjesečnim nedostatkom kiše. Nakon drugog najsušeg proljeća u 62 godine, nekoliko područja, poput dviju najnaseljenijih regija Andaluzije i Katalonije, pogođeno je kritično niskim razinama vode u rezervoarima i drugim skladišnim mjestima.
U međuvremenu su mnoge europske zemlje i regije doživjele druge ekstremne vremenske prilike, kao što su oluje s ekstremnom kišom i vjetrom.
Bosna i Hercegovina je, primjerice, u maju i junu doživjela poplave i bujice izazvane obilnim padalinama nakon kojih je uslijedio prvi toplinski val kojega je prekinulo nevrijeme i jak vjetar. Olujno nevrijeme pričinilo je veliku materijalnu štetu, posebno na sjeveru, ali i u južnim područjima BiH.
Dok se Slovenija prošle godine u ovo vrijeme borila s najgorim požarima u svojoj historija, ove godine suočila se s izuzetno jakim olujama. Srbiju su pogodile oluje i tuča koji su oštetili usjeve, infrastrukturu, automobile i stambene zgrade.
Ekstremne temperature utječu na sigurnost ljudi
Italija je doživjela kišne oluje, tornada i ogromne tuče na sjeveru, te velike vrućine i razorne požare u središtu i na jugu. Zemlja se borila sa smrtonosnim i razornim požarima na jugu i jednako kobnim olujama na sjeveru u kojima je poginulo najmanje sedam ljudi i gdje je nanesena ozbiljna šteta imovini, infrastrukturi i usjevima. Većina požara izazvana je podmetanjem, rekli su tužitelji.
Uz ekstremno visoke temperature, potreba za klimatizacijom povećala je potrošnju električne energije što je u nekim zemljama dovelo do cjelodnevnih ili povremenih nestanaka struje, kao i do oštećenja podzemnih kabela.
Malteško udruženje hotela i restorana izvijestilo je da su se frustrirani gosti odjavili iz hotela zbog nestanka struje. Restorani i supermarketi u zemlji morali su bacati odmrznutu hranu.
U Italiji je nekoliko poljoprivrednih radnika umrlo od posljedica toplinskog vala. CGIL, najveći talijanski sindikat, pozvao je vlasti da pojačaju napore u zaštiti radnika od posljedica tropskih temperatura koje su pogodile zemlju.
Ublažavanje klimatskih promjena
Nedavni ekstremni vremenski uvjeti potaknuli su vlade diljem Evrope da pojačaju svoje napore za civilnu zaštitu i poduzmu odgovarajuće mjere za zaštitu svojih građana. Glavni tajnik UN-a Guterres pozvao je političare da poduzmu hitne i drastične korake za suzbijanje klimatskih promjena, a papa Franjo također je obnovio svoj poziv na akciju za rješavanje klimatske krize u svjetlu ekstremnih vremenskih prilika.
U španskim općinama pogođenim nestašicom, u kojima živi šest miliona ljudi, nametnuto je ograničenje od 230 litara vode po stanovniku dnevno za kućnu upotrebu. Na snagu je stupilo i smanjenje vode za poljoprivredu od 40 posto, a za industriju od 15 posto.
U svibnju je španjolska vlada odobrila mjere za sprječavanje nesreća i smrtnih slučajeva pri radu na otvorenom na koji mogu utjecati nepovoljni vremenski uvjeti poput toplotnih valova.
Malteške vlasti izdale su upozorenje zbog vrućine pozivajući ljude da ne izlaze iz svojih domova između 11 i 16 sati. Slično tome, rumunjski Teritorijalni inspektorat rada obavezao je poslodavce da poduzmu mjere za zaštitu zdravlja svojih zaposlenika, kao što je smanjenje intenziteta tjelesnih aktivnosti, osiguravanje ventilacije na radnom mjestu i uvođenje više pauza tokom radnog vremena.
Njemački ministar zdravstva Karl Lauterbach (SPD) predstavio je krajem jula plan zaštite od vrućine u pokušaju da se ove godine prepolovi broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom, uglavnom davanjem javnih smjernica o tome kako se nositi s vrućim vremenom.
Negiranje klimatskih promjena
Unatoč ekstremnim vremenskim prilikama u Italiji, 34,7 posto Italijana vjeruje da postoji pretjerana uzbuna zbog klimatskih promjena, navodi se u izvješću Ital Communications-Censis “Dezinformacije i lažne vijesti u Italiji’”.
Izvješće je također pokazalo da 16,2 posto ukupnog stanovništva negira da klimatske promjene postoje, postotak se penje na 18,3 posto među starijima i na 18,2 posto među niže obrazovanim.