Britanska agencija navodi kako je ovo fundamentalna promjena jer NATO do sada nije imao potrebu stvaranja obimnih odbrambenih planova već decenijama, vodeći ratove u Afganistanu i Iraku, te smatrajući kako postsovjetska Rusija više nije egzistencijalna prijetnja.
Spremnost u svakom trenu
No, dok se u Ukrajini vodi najkrvaviji rat u Europi od 1945. godine, NATO sada upozorava kako sve mora biti na svome mjestu kada je riječ o planovima dosta prije nego što izbije sukob sa protivnikom kakav je Moskva.
“Ovo je osnovna razlika između kriznog djelovanja i kolektivne odbrane: Ne određujemo mi red dešavanja već naš protivnik. Moramo se pripremiti za činjenicu kako sukob može izbiti u svakom trenu”, naveo je jedan od vodećih vojnih zvaničnika NATO-a, admiral Rob Bauer.
Isticanjem svojih, kako navode iz saveza, regionalnih planova, NATO će državama članicama dati upute kako da nadograde svoje snage i logistiku, dalje navodi Reuters.
“Saveznici će znati tačno koje snage i kapacitete trebaju imati, uključujući gdje, šta i kako rasporediti”, kaže šef NATO-a Jens Stoltenberg na upit za komentar jako povjerljivih dokumenata koji će, kao što je bilo u vrijeme Hladnog rata, rasporediti određene trupe na odbranu određenih regija.
Plan od 2014.
Ovim se formalizira proces pokrenut ruskom aneksijom Krima 2014. godine koja je ponukala zapadne saveznike prvi put da razmjeste borbene jedinice na istok, pa su Velika Britanija, Kanada i Njemačka preuzele vodstvo u po jednoj od baltičkih država.
No, iako mnoge karakteristike liče na vojne snage NATO-a prije 1990. godine, neki ključni faktori su se promijenili za savez koji se od tada proširio 1.000 kilometara na istok i povećao svoju brojku sa desetak na 31 članicu.
Reuters piše kako je samo uključenje Finske u NATO prošlog mjeseca udvostručilo granicu Alijanse i Rusije na blizu 2.500 kilometara i isforsiralo fleksibilniji pristup rasporedu snaga nego ranije kada se Njemačka smatrala glavnom borbenom zonom.
Također, Alijansa se više ne sprema za vođenje velikog nuklearnog rata sa Moskvom i njenim saveznicima – većina njih je sada u NATO-u, navodi Ian Hope, historičar u NATO-vom Vrhovnom štabu savezničkih snaga u Europi (SHAPE).
“Više ne predviđamo tip rata kakav je bio Hladni rat, gdje bi se savezničke snage našle na simultanom udaru članica Varšavskog ugovora”, naveo je i dodao kako bi prije moglo biti riječi o regionaliziranim sukobima koje treba suzbiti brzim slanjem snaga.
Protok informacija
Istovremeno, internet, bespilotne letjelice, hipersonično naoružanje i brzi protok informacija predstavljaju nove izazove.
“Dobra stvar je što govorimo o transparentnosti na borbenom polju. Sa svim satelitima i svim informacijama možemo vidjeti jačanje krize. U Ukrajini smo imali sve pokazatelje prilično unaprijed”, govori general-pukovnih Hubert Cottereau, zamjenik šefa osoblja SHAPE-a.
Spomenuta transparentnost, dalje navodi Reuters, jedan je od razloga što NATO, za razliku od zahtjeva baltičkih država, ne vidi potrebu za hitno jačanje brojnosti snaga na istoku.
“Masovno slanje trupa na granici se može uporediti sa čekićem, u jednom trenu ćete potražiti i ekser. Ako Rusi okupljaju snage na granici, onda smo mi nervozni, a ako mi okupljamo trupe, onda su oni nervozni”, upozorava Cottereau.
Ipak, veliki je zadatak drastično unaprijediti spremnost snaga, NATO je 2022. dogovorio stavljanje 300.000 trupa u visoki stepen uzbune, što je daleko više od 40.000 u prošlosti.
Povećanje finansija
Nedostaci kapaciteta Alijanse da proizvede dovoljno oružja i municije također su vidljivi u borbi da ispune ukrajinske zahtjeve, piše Reuters i nastavlja kako NATO mora nadograditi dugo zanemarivanu logistiku koja je neophodna za brzo slanje jedinica željeznicom ili cestom.
Potreba za finansiranje provođenja regionalnih planova jedan je od razloga zašto je Stoltenberg pozvao lidere država članica da povećaju izdvajanja za vojne snage saveza, a i o tome će biti govora u Viljnusu.
Zvaničnici NATO-a procjenjuju kako će trebati nekoliko godina za puno provođenje planova, ali i ističu kako Alijansa može odmah krenuti u borbu ako to bude potrebno.
“Spremni smo večeras ići u borbu. Znate, nikada ne možete biti dovoljno spremni. Nikada. Ako je potrebno, moramo biti sposobni i spremni za borbu večeras sa onime što imamo”, ističe Cottereau, piše Reuters.