O svemu će biti više riječi na konferenciju o strategiji protuzračne odbrane u Parizu koja je počela u ponedjeljak, a djelomično ima za cilj vratiti zamah inicijativi European Sky Shield koju podržava Berlin.
Sazvao ju je francuski predsjednik Emmanuel Macron na marginama Paris Air Showa, a francuski dužnosnici događaj opisuju kao forum za raspravu između ministara odbrane EU-a, vojnih dužnosnika SAD-a i NATO-a te rukovoditelja industrije.
No Macronov pritisak također odražava temeljne razlike između Pariza i Berlina oko toga kako odmah ojačati vojnu odbranu protiv Rusije Vladimira Putina, dok se u isto vrijeme njeguje evropska industrijska baza.
Poziv na uzbunu
Njemački kancelar Olaf Scholz prošlog je oktobra predstavio Sky Shield za stvaranje evropskog sistema protuzračne i raketne odbrane zajedničkom nabavom opreme, a od tada se prijavilo 17 zemalja, uključujući Veliku Britaniju, baltičke države, Švedsku i Finsku.
Ruska invazija na Ukrajinu i njezino intenzivno korištenje municije i projektila za napade s neba bili su poziv na uzbunu da Evropa više ne može zanemariti svoju protuzračnu odbranu. “Imamo puno toga za nadoknaditi u Evropi”, rekao je Scholz u govoru u avgustu iznoseći svoju viziju protuzračne odbrane.
Ali ključne zemlje poput Francuske, Italije i Poljske ostale su po strani, sve zbog nacionalnih industrijskih interesa čak i dok vojni proračuni rastu širom Evrope. Pariz je posebno bio zatečen najavom Sky Shielda i odgodio je francusko-njemački summit djelomično kako bi signalizirao svoju ljutnju.
Dok su francuski i njemački dužnosnici izbjegavali javnu kritiku međusobnih planova, razlike su očite iza kulisa. Njemačka je isprva planirala poslati visokog dužnosnika umjesto ministra odbrane Borisa Pistoriusa, ali je promijenila kurs tokom vikenda.
Macron je implicitno kritizirao Sky Shield jer se previše oslanja na oružane sisteme proizvedene izvan Evrope, dok ne razmatra na odgovarajući način kako najbolje odvratiti Rusiju, uključujući potencijalno stjecanje sposobnosti raketnog udara dugog dometa.
Protuzračna odbrana “najprije je strateško pitanje prije nego industrijsko, ali očito se mora temeljiti na ravnoteži ofenzivnih i odbrambenih akcija”, rekao je Macron u nedavnom govoru.
“Kada vidim neke zemlje koje povećavaju svoje izdatke za odbranu kako bi masovno kupovale neevropske sisteme, jednostavno im kažem: ‘Pripremate probleme sutrašnjice!’”
Pragmatična rješenja
U Berlinu, dužnosnici smatraju francuske kritike neutemeljenima i tvrde da hitnost zatvaranja rupa u protuzračnoj odbrani znači da je nabava “gotovih” sistema poželjnija od “dugih i često skupih” novih razvoja. U pismu namjere poslanom NATO-u prošle godine u koje je imao uvid Financial Times, zemlje koje sudjeluju u Sky Shieldu pristale su na “pragmatična rješenja” za “omogućavanje brzog napretka” u zračnoj odbrani.
Iako svaka zemlja u Sky Shieldu sama bira nabavu, Njemačka je rekla da planira kupiti projektile Iris-T od domaćeg proizvođača Diehl grupe za zaštitu srednjeg dometa, Patriot od američkog Raytheon Technologiesa za dugi domet, i Arrow 3 iz Izraela za vrlo velike udaljenosti. Njemački parlament prošle je sedmice potpisao prve kupovine: set od šest jedinica Iris-T za 900 miliona eura i prvu tranšu sredstava u ugovoru od 4,3 milijarde dolara za rakete Arrow 3.
U Parizu se bolnom tačkom pokazalo isključenje francusko-talijanskog proturaketnog odbrambenog sistema SAMP-T kompanije MBDA i Thales, koji služi sličnom dometu kao američki Patriot.
Zaštita evropskog neba
“Francuska je uznemirena što se Sky Shield uglavnom temelji na američkoj i izraelskoj tehnologiji dok postoji evropska alternativa i što je projekt zapravo izostavio južnu Evropu”, rekao je Shahin Vallée, bivši Macronov savjetnik koji radi u Njemačkom vijeću o vanjskim odnosima.
Francuski dužnosnik zanijekao je da je Pariz bio motiviran takvim zabrinutostima za konkurenciju. Konferencija nije imala namjeru potkopati Sky Shield, rekao je, već održati prijeko potrebnu raspravu o široj strategiji zaštite evropskog neba, uključujući uloge NATO-a i EU-a kao i odvraćanje od nuklearnog oružja koje imaju Francuska i druge zemlje.
Drugi francuski dužnosnik istaknuo je rizik da bi trošenje milijardi na sisteme protuzračne odbrane moglo izazvati novu utrku u naoružanju s Moskvom.
Očekuje se da će konferenciji nazočiti oko 20 dužnosnika na ministarskoj razini, zajedno s predstavnicima NATO-a i SAD-a. Na konferenciji se ne očekuju konkretni dogovori. No očekuje se da će Macron govoriti na zatvaranju a Pariz bi mogao održati slične događaje i u budućnosti. Jedan visoki zapadni dužnosnik čija je zemlja dio inicijative Sky Shield nije bio oduševljen francuskim manevriranjem s konferencijom. “Zbunjujuće je i teško razumjeti zašto Francuzi osjećaju potrebu da to učine. Smisao je u tome da nemamo konkurentskih ideja”, rekao je dužnosnik.
Unutar NATO-a inicijativa Sky Shield smatra se pozitivnim korakom prema postizanju bolje interoperabilnosti i standardiziranih odbrambenih platformi, čiji je nedostatak razotkriven ratom u Ukrajini. Oružja zemalja često ne funkcioniraju besprijekorno zajedno i vojske ne mogu uvijek opskrbiti svoje saveznike. Pistorius je rekao da mu je važno da se na inicijativu Sky Shield ne gleda kao na suparnika NATO-u ili EU-u. “Sve što se nabavi može se integrirati u postojeću strukturu”, rekao je za FT. “Iz ovoga možete vidjeti da nismo konkurencija francuskoj konferenciji u Le Bourgetu”, zaključio je Pistorius.