“Ekstremni vremenski i klimatski događaji prouzrokovali su ekonomske gubitke procijenjene na 560 milijardi eura u EU između 1980. i 2021., od čega je samo 170 milijardi eura (30 posto) bilo osigurano, i gotovo 195.000 žrtava”, rekla je evropska agencija, koja je postavila novi portal koji objedinjuje najnovije podatke koji se odnose na utjecaj ovih događaja.
U februaru 2022. bilanca koju je predstavila EEA iznosila je 510 milijardi eura i 142.000 mrtvih, za razdoblje 1980.-2020. Godine 2021. poplave u Njemačkoj i Belgiji stajale su gotovo 50 milijardi eura. U smislu žrtava, EEA naglašava da je došlo do promjena u metodologiji koju koriste Francuska i Njemačka pa otud i varijacije u brojevima, prenosi Hina.
“Kako bismo izbjegli nove žrtve, hitno moramo prijeći s reakcija na ekstremne vremenske prilike na proaktivnu pripremu”, rekla je za AFP Aleksandra Kazmierczak, stručnjakinja EEA-a. U novom izvještaju kaže se da toplinski valovi uzrokuju 81 posto smrtnih slučajeva i 15 posto finansijske štete.
Obilježeno opetovanim toplinskim valovima, ljeto 2022. koje još nije ušlo u statistiku zabilježilo je veći broj smrtnih slučajeva diljem Evrope od uobičajenog. U julu 2022. bilo je 53.000 (16 posto) više smrtnih slučajeva od mjesečnih prosjeka za razdoblje 2016.-2019., ali nisu svi izravno pripisani vrućini, objavila je EEA.
Španija je zabilježila više od 4.600 smrtnih slučajeva povezanih s ekstremnim vrućinama između juna i augusta. Klimatski modeli predviđaju duže, intenzivnije i češće ekstremne toplinske valove, koji moraju prisiliti Evropu da djeluje kako bi zaštitila svoju stariju populaciju, osjetljivu na visoke temperature.
Na tlu, klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem povećale su vjerovatnost suše pet do šest puta u 2022. godini, u kojoj su šumski požari zahvatili više nego dvostruko veće područje u usporedbi s posljednjim godinama, navodi se u izvješću EEA-a. Suše mogu biti ekstremno skupe, a za poljoprivrednike posljedice mogu biti katastrofalne, upozorava se u izvještaju.