“Ovo iskustvo vrlo dobro simbolizira ono šta se događa na Kanarskim otocima”, kaže novinar koja godinama izvještava o aktualnim temama na Kanarima.
“Da, turizam stvara mnogo radnih mjesta”, kaže Ferrera.
Ali morate se zapitati kakvi su to poslovi ako plata nije dovoljna ni za stan, piše Deutsche Welle.
Da se trenutni model turizma na Kanarskim otocima ne dopada svakome, pokazali su protesti tokom vikenda 20. aprila u kojima je na ulice izašlo gotovo 60.000 građana, enormna brojka za kanarske standarde.
“Osjećaj nezadovoljstva ovim uslovima prisutan je u širokim dijelovima društva”, kaže José Miguel Martín, predsjednik Fundación Canaria Tamaimos, jedne od organizacija koje su pozvale na protest.
Posebno je razvoj događaja od kraja pandemije natjerao mnoge na razmišljanje. Više od 16 miliona turista došlo je prošle godine na Kanarske otoke – više nego ikada. Podaci iz prvih mjeseci 2024. ukazuju na nove rekorde.
“Biznis s turizmom je ogroman”, kaže José Miguel Martín.
Zapravo, turisti su prošle godine potrošili više od 20 milijardi eura na Kanarskim otocima. Turizam čini gotovo 40 posto ukupne gospodarske proizvodnje.
“Ali ništa od tog bogatstva ne ostaje ovdje. Samo smeće i druge negativne posljedice.”
Zdravstveni sistem je hronično preopterećen, a ulice su prenapučene. Otočani obično dobivaju samo niskokvalificirane poslove u hotelima i apartmanskim naseljima.
Statistika to dokazuje: jedva da su igdje u Španiji prosječne mjesečne plate tako niske kao na Kanarskim otocima. Nezaposlenost je velika. Prema sindikatu Comisones Obreras, svaki treći otočanin živi u stalnoj opasnosti od siromaštva.
“Nešto se mora promijeniti, turizam se mora ograničiti”, siguran je José Miguel Martín.
Slično na ovu problematiku gledaju i oni koji od rekorda profitiraju, poput hotelske udruge Ashotel.
„Ne možete očekivati nove turističke rekorde iz godine u godinu”, kaže Juan Pablo González, direktor ove udruženja. Jer: “Kao što vidimo, to je u suprotnosti s interesima na samo stanovnika otoka nego i turističke industrije.”
Ona kaže da bi cilj morao biti poboljšanje kvalitete ponude kako bi u budućnosti dolazilo manje turista. No bilo bi idealno kada bi trošili više novca, piše Deutsche Welle.
No on smatra da je prvenstveno politika odgovorna za to da otočno stanovništvo ima više koristi od turizma. Uostalom, turistička branša na Kanarima ostvaruje porezne prihode od 3,4 milijarde eura godišnje.
“Pitanje je hoće li se taj novac učinkovito iskoristiti za poboljšanje uslova života stanovništva.”
I politika je na istoj valnoj duljini. Predsjednik regionalne vlade Kanarskih otoka Fernando Clavijo izrazio je razumijevanje za proteste i predstavnicima medija priznao da se stvari moraju promijeniti.
“Ne možemo nastaviti kao do sada i važno je da se preorijentiramo”, rekao je, ali je izbjegao dati informacije o bilo kakvim konkretnim planovima.
No nedugo nakon toga su u regionalnom parlamentu vladajuće stranke glasale za odbacivanje najvažnijih zahtjeva prosvjednika, uključujući uvođenje turističke takse, koju turisti u drugim turističkim regijama Španije, poput Baleara i Katalonije plaćaju već godinama. I tako aktivisti na Kanarskim otocima i dalje imaju razloga izlaziti na ulice. I reporter Toni Ferrera također polazi od toga da val prosvjeda neće tako skoro popustiti.
“Demonstracije 20. aprila bile su tek početak”, uvjeren je.