Ljudi su oduvijek putovali u udaljene dijelove svijeta da bi vidjeli slavne građevine ili druga umjetnička djela, da bi naučili nove jezike ili da bi se upoznali s drugim kulturama.Turizam je savremena i masovna društveno-ekonomska, ali ne i nova pojava. Njegov razvoj počinje onog trenutka kada su se istovremeno stekla tri osnovna uslova za svako turističko kretanje:
1.slobodno vrijeme – vrijeme u kome je moguće baviti se turizmom
2.novčana sredstva – višak novca potreban za bavljenje turizmom
3.infrastruktura – objekti koji služe za ugošćavanje turista Prihodi od turizma u mnogim zemljama svijeta igraju iznimno važnu ulogu u ukupnoj ekonomiji jedne države.
Primjerice, SAD je daleko je najdominantnija država po pitanju zarade od turizma. Prema statistikama, SAD su u 2019. godini uprihodovale nevjerojatnih 214 milijardi dolara od turizma.
Od naših susjeda tu je naravno Hrvatska koja je od stranih turista u prvih devet mjeseci 2022. zaradila 11 milijardi i 641 milion eura. To su podaci Hrvatske narodne banke, koje je objavilo Ministarstvo turizma i sporta. Činjenica je kako je turizam prerastao u globalnu industriju i sada pripada u tri vodeće svjetske grane privrede, a to svjedoče navedene brojke.
Pola miliona dolazaka i milion noćenja
Bosna i Hercegovina i Sarajevo kao njen glavni grad iz godine u godinu postaje sve atraktivnija turistička destinacija, kako za domaće tako i za strane turiste.
BiH bila je u grupi država sa značajnim turističkim razvojem u nekoliko posljednjih godina. Dolazak turista porastao je u prosjeku za 24% godišnje između 1995. i 2000. godine.
Prema podacima Svjetske turističke organizacije za 2008, Bosna i Hercegovina našla se u vrhu spiska zemalja po porastu broja turista s rastom 20%. U 2016. u Bosni i Hercegovini registrovano je 1.148.530 turista, što je povećanje za 11,6% u poređenju s prethodnom godinom, dok je ostvareno 2.376.743 noćenja, što predstavlja porast za 10,9%. Od tog broja 69% čine strani turisti.
Za Sarajevo prošlogodišnja ljetna turističkom sezona je bila više nego dobra. Ovo je bila prva postpandemijska godina koja je premašila rekordnu 2019. godinu. U prvih osam mjeseci grad Sarajevo je imao pola miliona dolazaka i milion noćenja. Najbrojniji među gostima su bili naši susjedi iz Srbije i Hrvatske. Evropljani dominiraju, pa slijede Sjedinjenje Američke Države, zemlje Zaliva, Turske, koje dominiraju konstantno, govore podaci iz Turističke zajednice Kantona Sarajevo.
Zadnji podaci Zavoda za Statistiku BiH pokazuju da je naša zemlja u decembru 2023. godine ostvarilia 111.240 posjeta, što je više za 5,5 posto u odnosu na novembar 2023. i za 8,1 posto više u odnosu na decembar 2022. godine.
U strukturi noćenja stranih turista u decembru 2023. najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Hrvatske (27 posto), Srbije (13,8 posto), Slovenije (8,9 posto), Turske (7,0 posto), Austrije (4,4 posto), Njemačke (3,9 posto), Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata sa po (3,7 posto), što je ukupno 72,4 posto.
Prema navedenim brojkama Sarajevo dobro kotira na turističkoj mapi i iz Turističke zajednica KS su više nego zadovoljni, ali hajde da sada ostavimo brojke po strani i da pređemo na ljepote Sarajeva i onoga šta ono nudi.
Nema tog stranca koji je posjetio Bosnu i Hercegovinu, a da nije bio u Sarajevu. Grad s tri religije, posebnim ljudima, dušom, spojem kultura i tradicijom.Ipak, koliko god puta da ste bili u Sarajevu, mi domaći, ali iz drugih gradova BiH kao i stranci uvijek se može pronaći neki skriveni detalj grada za koji niste znali.
Ovom prilikom vam donosimo sedam znamenitosti koje možete vidjeti kada ste u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, što će vam sigurno pomoći u planiranju vašeg narednog boravka u bh. prijestolnici, pa onda krenimo redom.
Preporučujemo da posjetu grada započnete odlaskom na Baščaršiju
Baščaršija je stara sarajevska čaršija, te historijsko i kulturno središte grada. Baščaršija je izgrađena u 15. stoljeću, kada je Isa-beg Isaković osnovao i cijeli grad. Riječ Baščaršija potiče od riječi “baš”, koja na turskom znači “glavna”, tako da Baščaršija znači “glavna čaršija”
Bezbroj zanatskih prodavnica, porodičnih zanatskih obrta koji tradiciju vuku i do 10 generacija unazad, čajdžinice, suvenirnice, kafane, restorani, slastičarne, ćevabdžinice… učiniće da se osjećate kao da ste u nekoj bajci. Čaršija je poznata i po vrhunskoj hrani, a tu mislimo na nezaobilazne sarajevske ćevape koje jednostavno morate probati, a tu je i nezaobilazni Baščaršijski sebilj, jedan od centralnih simbola grada Sarajeva. Već decenijama je mjesto susreta i druženja, a sada je omiljeno mjesto fotografisanja za sve one koje posjećuju glavni grad Bosne i Hercegovine.
Sarajevo je imalo nekoliko desetina sebilja, ali je u velikom požaru koji se desio 1697. uništen sve i jedan, a današnji, jedini preostali u gradu je izgrađen 1913. godine, a u prošlom vijeku je doživio tri restauracije.
Trebevićka žičara
Ako ste bili u starom djelu grada. Onda je idealno da put nastavite prema sarajevskom naselju Bistrik, gdje se nalazi Trebevićka žičara koja vodi na obližnju planinu Trebević s koje se pruža pogled na cijelo Sarajevo.Žičara je svečano otvorena davne 1959. godine uz pristustvo brojnih građana na tadašnjoj polaznoj stanici. Visinska razlika bila je preko 500m, jer se polazna stanica nalazila na 583 m nadmorske visine, a planina Trebević je na 1160 m/nv.
Žičara je bila simbol ne samo Sarajeva već i cijele Jugoslavije, jer je bila jedna od rijetkih koja vas je za svega 12 minuta dovozila iz užurbanog centra grada u oazu prirode. Nažalost, tokom rata devedesetih, žičara je uništena i devastirana. Ipak, nakon 26 godina, žičara je rekonstruisana i ponovo otvrena 2018. godine, kad je vratila svoj stari sjaj i sjećanja na davna vremena. Desilo se to 6. aprila, kad su tadašnji gradonačelnik i glavni donator, nizozemsko-švicarski nuklearni fizičar, poduzetnik i filantrop Edmond Offerman i njegova supruga Maja, rođena Sarajka, prije puštanja prve vožnje u rad, ispred žičare otkrili spomen ploču prvom čuvaru žičare, Rami Biberu.
Sakralni objekti
Preplitanje kultura i religija jedna je od najprepoznatljivijih osobina Sarajeva, te ćete ovdje samo u užem centru Sarajeva, vidjeti dosta džamija, katedrala, crkvi i sinagoga na jednom mjestu, a Sarajevo još zovu evropski Jeruzalem.
Ako je Sebilj simbol Baščaršije, onda je Begova džamija, kako je skraćeno svi zovu, simbol stare jezgre grada. Okružena uskim uličicama punih zanatskih prodavnica, na ovaj način još više dobiva na izražaju jer se ističe svojom visinom i impozantnom gradnjom koja datira iz 16. vijeka.Džamija se smatra jednim od najboljih primjera osmanskog arhitektonskog stila na Balkanu i sadrži brojne kulturno-historijske vrijednosti, uključujući originalne freske i mozaike. Begova džamija također je važan kulturni i duhovni centar.
Ispred Begove džamije nalazi se i čuvena česma s vodom. Sarajlije će reći ako nisi popio vode s Gazi Husrev Begove česme, kao da nisi ni bio u Sarajevu, a legenda kaže, da ako se napiješ vode s ove česme, sigurno ćeš se opet vratiti u Sarajevo.
U Sarajevu se nalaze mnoge katoličke crkve, ali najprepoznatljivija je katedrala srca Isusova, koju ne možete zaobići kada šetate centrom Sarajeva.
Katedrala je sagrađena 1889. godine u neogotičkom stilu, a projektovao ju je mađarski arhitekta Josip Vancaš, koji je inspiraciju za nju pronašao u katedralama Notre Dam u Dijonu i Teyn u Pragu. U Katedrali Srca Isusova nalazi se grobnica Josipa Štadlera, vrhbosanskog nadbiskupa s početka 20. vijeka, koji je i inicirao gradnju ove bogomolje. Ispred ulaza u crkvu postavljen je spomenik papi Ivanu Pavlu II, koji je 1997. godine posjetio Sarajevo.
Da je Sarajevo mali Jeruzalem govore i mnoge pravoslavne crkve. Saborna crkva Presvete Bogorodice, najveća je pravoslavna bogomolja u Sarajevu i nalazi se u samom centru grada. Gradnja je počela 1863, a dovršena je 1874. godine. Graditelj ovog zdanja bio je Andrija Damjanović iz porodice uglednih graditelja Renzovski, koji su podizali i ukrašavali crkve širom Balkana.
Pored džamija i crkvi tu je i jevrejska sinagoga Aškenazi, treća je po veličini u Evropi. Izgrađena je 1902. godine. Nalazi se nedaleko od Latinske ćuprije i Drvenije, na lijevoj obali Miljacke, a za njen izgled, zadužan je Karl Paržik, autor mnogih zgrada u Sarajevu.
Tunel spasa
Tokom opsade Sarajeva, 1992 – 1995, izgrađen je tajni tunel koji je spajao područje pod opsadom u gradu sa slobodnom zonom te služio kao glavna ruta za uvoz hrane, medicinske opreme i oružja. Time je omogućeno preživljavanje stanovništva u gradu i borbe protiv opsade. Danas se tunel smatra simbolom otpora i izdržljivosti sarajevskog stanovništva tokom rata i posjećuje ga mnogo turista svake godine.U sklopu kompleksa, nalazi se i muzej i kao i multimedijalna sala, a ovo je mjesto koje nikako ne trebate zaobići kada se radi o posjeti glavnim atrakcijama grada Sarajeva.
Vječna vatra
Na samoj raskrsnici Ulice Maršala Tita, Ferhadije i Mula Mustafe Bešeskije, smjestio se svojevrsni simbol Sarajeva, Vječna vatra. Kao što joj i ime samo govori, ova vatra neprestano gori u znak sjećanja na žrtve Drugog Svjetskog rata, podsjećajući na period narodnooslobodilačkog rata (1941-1945). Vatra također predstavlja jedinstvo, solidarnost i spomen obilježje, a ne možete da je promašite nakon što Ferhadijom, glavnom šetnicom Sarajeva prošetate od Baščaršije prema Ulici Maršala Tita.
Muzej zimskih OI
Olimpijski muzej Sarajevo otvoren je 8. februara 1984. godine na dan otvaranja XIV Zimskih olimpijskih igara, a otvoren je s ciljem da trajno čuva sjećanje na organizaciju jednog od najvećih sportskih događaja održanog na području Jugoistočne Evrope.
Od 1984. do 1992. godine Muzej je djelovao u reprezentativnoj vili u centru Sarajeva. Međutim, tokom rata, zgrada Muzeja je zapaljena i uništeni su mnogi vrijedni eksponati. Spašeni eksponati su ponovno postavljeni u obnovljenom Olimpijskom muzeju, 2004. godine, u povodu obilježavanja 20. godišnjice XIV ZOI.
Mostovi grada Sarajeva
Mostovi na rijeci Miljacki svjedoče o različitim periodima historije Sarajeva i svaki ima posebnu pričuMiljacka, rijeka koja protiče Sarajevom, dijeli ga na, kako to Sarajlije vole reći, južnu ili bistričku stranu („memli strana“), te sjevernu, sunčanu stranu grada. Dvije obale Miljacke spaja nekoliko mostova, od kojih je svaki poseban I jedinstven na svoj način.
Od sedam starih sarajevskih mostova što su povezivali Miljacku danas su ostala samo tri – Šeher- Ćehajina, Latinska i Kozija ćuprija.Mostovi na rijeci Miljacki svjedoče o različitim periodima historije Sarajeva i svaki ima posebnu priču. Jedan od najboljih načina da upoznate glavni grad BiH jeste da prošetate duž Miljacke i obiđete svaki most.
Prva dva mosta se nalaze u samom gradu, ali do trećeg, Kozije ćuprije (najvjerovatnije najstariji most u Sarajevu), morate pješačiti oko pola sata uzvodno šetnicom uz kanjon rijeke Miljacke. Pretpostavlja se da je izgrađen u 16. Vijeku.
Latinska ćuprija (od 1918-1992 nosio naziv Principov most) je sarajevski most iz osmanlijskog perioda, i jedan od najstarijih mostova u Sarajevu. Most je sagradio Ali Ajni-beg 1565. godine. Most je povezivao desnu obalu Miljacke s dijelom grada gdje je stanovalo katoličko stanovništvo, koje je u narodu bilo poznato kao Latinluk, pa je tako i dobio ime Latinska ćuprija. U blizini mosta je, godine 1914. izvršen atentat na prijestolonasljednika Austro-Ugarske monarhije nadvojvodu Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, vojvotkinju Hohenberga, koji se uzima kao povod za početak Prvog svjetskog rata.Eiffelov most Pješački željezni most Skenderija je među Sarajlijama poznat i kao Eiffelov most. Izgrađen je u vrijeme Austro-ugarske uprave 1893. godine.
Ovo su samo neke od mnogih zanemenitosti koje preporučujemo da morate posjetiti u Sarajevu. Kako kaže poznata pjesma sarajevske kraljice sevdaha Hanke Paldum. „Ko želi za ljubav da je vječno mlad, neka dođe u šeher Sarajevo grad“.