Povod za izložbu i promociju je Dan Sadija Širazija, 21.april, koji se obilježava u perzijskom govornom području.
Direktor Biblioteke Dženan Handžić je kazao da među 10.500 unikatnih rukopisa koje godinama njeguje GHBB, oko 600 rukopisa je na perzijskom jeziku, a skoro petina tih rukopisa su djela Sadija Širazija, jednog od najvećih i najutjecajnijih književnika i umjetnika perzijskog kulturnog kruga.
Ataše za kulturu iranske ambasade u BiH Mohammad Hossein Ansari iskazao je zadovoljstvo što su Širazijeva književna djela prevedena na bosanskom jeziku i nisu nepoznata građanima BiH.
Bustan je moralno-didaktički spjev u formi mesnevije u kojem Širazi, opisuje svijet kakav bi, prema njegovom mišljenju trebao biti.
– To je slika idealnog društva u kojem vladaju pravda, pravičnost, ljepota, iskrenost, istina i istinoljubivost. Djelo sadrži oko 4.000 distiha. Podijeljeno je na uvod i deset poglavlja. Britanski Guardian je prije desetak godina radio izbor 100 najvažnijih djela svjetske književnosti, među koje je svrstan i Bustan. To dovoljno govori o značaju i o odnosu čitalačke javnosti u svijetu prema Bustanu. Nadam se da će Bustan biti prihvaćen i da će zaživjeti među Bošnjacima, kako je živio ranije – kazao je Kodrić.
Đulistan kroz osam poglavlja sadrži mnoštvo pripovijesti, anegdota i crtica koje su često protkane stihovima.
– Pripovijesti najčešće predstavljaju pouke iz bogatog autorovog iskustva s putovanja. Sadi u Đulistanu slika svijet onakvim kakav on jeste, ne idealizirajući ni jedan njegov segment. Sadijev Đulistan je svakako krunsko djelo ne samo perzijske, već ukupne svjetske književnosti. On je pravo svjetski klasik, prisutan je na svim meridijanima i kontinentima, drago nam je da on, već više od pet stoljeća, prisutan i na prostoru BiH. Novim prevodom, te izložbom rukopisa, mi želimo pokazati jedno novo lice Sadija Širazija, kao jedan izuzetan književno-estetski tekst i kao tekst koji je kroz stoljeća bio prisutan – kazao je Drkić.
Ova djela su bila zastupljena i u bh. medresama kao obavezni udžbenici perzijskog jezika i etike. Zbog toga se i sačuvao relativno veliki broj rukopisa ovih djela. Samo u rukopisnom fondu Biblioteke čuva se 116 rukopisa koji sadrže tekstove osnovnih djela ili komentare Bustana i Đulistana.
Organizatori događaja su bili Gazi Husrev-begova biblioteka, Iranski kulturni centar u Sarajevu i Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu.