Zabilježeno je da je svijet imao 11 uzastopnih mjeseci sa temperaturom iznad prosjeka. Sa tim novim podacima, pojedini naučnici upozoravaju da postoji velika šansa da bi 2024. mogla da nadmaši 2023. koja je zabilježena kao najtoplija godina u historiji.
Prošli mjesec je bio 1,58 stepeni Celzijusa topliji od prosječnog aprila u eri prije industrijalizacije i 0,67 stepeni iznad prosjeka aprila između 1991. i 2020. godine, otkrio je Kopernikus.
Uticaji klimatskih promijena su bili jaki. Dijelovi Azije su se borili sa smrtonosnom vrućinom, škole su zatvorene za milione djece u Bangladešu, polja pirinča su se smrzla u Vijetnamu, a ljudi u Indiji su se borili sa temperaturom od 43 stepeni Celzijusa ne bi li glasali na izborima.
Temperatura okeana u aprilu je također bila rekordna i to 13. mjesec zaredom. Temperatura površine okeana dostigla je 21,04 stepena, što je najviša zabilježena temperatura za bilo koji april, i samo je djelić ispod ukupnog rekorda koji je postavljen u martu, prema podacima Kopernikusa.
Uticaj na morske sisteme je razoran. Ovog proljeća dogodilo se masovno izbjeljivanje korala za koje su naučnici tada rekli da bi mogao da bude najgori do sada.
Ovu toplotu bez presedana pokreće dugoročni trend globalnog zagrijavanja – uglavnom uzrokovanog ljudima koji sagorijevaju fosilna goriva, ali i podstaknut El Ninjom, prirodnim klimatskim fenomenom koji ima tendenciju da utiče na zagrijavanje.
„El Ninjo sada slabi, ali nije iznenađujuće da svijet i dalje prolazi kroz vrućinu bez presedana“, smatra Zeke Hausfather, vođa klimatskih istraživanja u „Stripeu“ i naučnik za nevladinu organizaciju „Berkeley Earth“.
Godina nakon što El Ninjo dostigne vrhunac obično je toplija. I dok se toplotni rekordi i dalje ruše iz mjeseca u mjesec, margine na kojima se oni obaraju su manje nego što su bile 2023. godine.
„Mnogo se više očekuje od obaranja rekorda za 0,3 stepena do 0,5 stepeni koje su naučnici predvidjeli u drugoj polovini 2023.“, rekao je Hausfather za CNN.
Procjenjuje da je šansa 66 posto da će 2024. biti najtoplija godina u historiji, a 99 posto šanse da će ovo biti druga najtoplija godina. Trenutna najvjerovatnija procjena je da će ova godina biti nešto iznad 1,5 stepeni iznad predindustrijskog nivoa, rekao je on.
Zemlje su se složile da ograniče globalno zagrijavanje na 1,5 stepeni iznad predindustrijskog nivoa. Iako se ovo odnosi na dugotrajno zagrijavanje tokom decenija, a ne na jedan mjesec ili godinu, naučnici ističu da su ova privremena kršenja jasan i alarmantan signal naglih i ubrzanih klimatskih promjena.
Ono što će se desiti u narednih nekoliko mjeseci pomoći će naučnicima da shvate da li su neočekivano visoke temperature 2023. bile privremeni, odnosno prolazni fenomen, „ili su bile znak nečeg novog što bi moglo da dovede do bržeg zagrijavanja nego što se to ranije očekivalo“, rekao je Hausfather.
„Ako globalne temperature padnu sa rekordnih nivoa nakon u naredna dva mjeseca, to će biti utješni znak da koliko-toliko možemo da predvidimo klimatske promjene“, dodao je on.
Ali, naučnik je upozorio da, čak i ako se to dogodi, svijet je i dalje na putu zagrijavanja od blizu tri stepena, što bi dovelo do katastrofalnih posljedica.
Dok prirodni klimatski ciklusi poput El Ninja dolaze i odlaze, „sve veće koncentracije gasova staklene bašte će nastaviti da guraju globalnu temperaturu ka novim rekordima“, rekao je Carlo Buontempo, direktor Kopernikusa.