Služba EU za praćenje klimatskih promjena Copernicus danas je objavila da je ovogodišnji mart bio najtopliji mart u historiji mjerenja, pri čemu je i temperatura površine mora dosegnula novi apsolutni mjesečni rekord za globalnu morsku temperaturu.
Svaki od posljednjih deset mjeseci rangiran je kao najtopliji ikad zabilježen u svijetu u poređenju s odgovarajućim mjesecom prethodnih godina, podaci su iz mjesečnog biltena Copernicusa.
Dakle, to nije bio samo deseti uzastopni mjesec koji je oborio vlastiti toplinski rekord već je i “globalna prosječna temperatura u posljednjih 12 mjeseci najviša ikad evidentirana” i premašuje predindustrijski prosjek za 1.58 Celzijevih stepeni uslijed desetljeća emisija stakleničkih plinova, čiji je učinak od sredine 2023. godine posebno naglašen fenomenom El Niña, rekla je Samantha Burgess, zamjenica voditelja službe za klimatske promjene Copernicusa.
“To je dugoročan trend s iznimnim rekordima koji nas jako brine”, rekla je Burgess dodavši da nam praćenje i “proučavanje ovakvih zapisa iz mjeseca u mjesec doista pokazuje da se naša klima vrlo brzo mijenja.”
Skup podataka Copernicusa seže do 1940. godine, a naučnici su ga uporedili s ostalim relevantnim podacima da bi potvrdili kako je prošli mjesec bio najtopliji mart od predindustrijskog razdoblja.
Već je 2023. bila najtoplija godina na planetu po svjetskim zapisima koji postoje od 1850. godine.
Ekstremni vremenski uvjeti i iznimne temperature ove su godine globalno izazvali pustoš. Suša izazvana klimatskim promjenama u području amazonske prašume od januara do marta potaknula je rekordan broj šumskih požara u Venezueli, a suša u južnoj Africi uništila je usjeve i suočila milione ljudi s glađu.
Rekordno zagrijavanje površine mora
Burgess je kazala da podaci o morima i okeanima “nisu ništa manje šokantni” jer je novi rekord globalne temperature površine okeana, postavljen u februaru, ponovno premašen u martu.
Okeani prekrivaju 70 posto planeta i održavaju Zemljinu površinu pogodnom za život apsorbirajući 90 posto viška topline proizvedene onečišćenjem ugljikovim dioksidom, što je rezultat ljudske aktivnosti još od početka industrijskog doba.
Naučnici su prošli mjesec upozorili da će zbog zagrijavanja okeana na južnoj hemisferi doći do masovnog izbjeljivanja koralja i da bi ono moglo biti najopasnije u historiji planete.
Primarni uzrok iznimnih vrućina su emisije stakleničkih plinova koje je prouzročio čovjek, stoji u biltenu Copernicusa, prenosi Index.hr
Ostali faktori koji utječu na povećanje temperature su El Niño, prirodna meteorološka pojava povezana sa zagrijavanjem površinskih voda istočnog ekvatorijalnog Tihog okeana, koja se događa ciklički u razdoblju od tri ili osam godina.
El Niño slabi
El Niño je dosegnuo vrhunac u decembru i januaru i sada slabi, što bi moglo pridonijeti da se prekine vrući niz prema kraju godine.
Topliji okeani znače i više vlage u atmosferi. Naučnici kažu da zrak općenito može zadržati oko sedam posto više vodene pare za svaki Celzijev stepen porasta temperature.
To rezultira sve nestalnijim vremenskim prilikama, poput žestokih vjetrova i obilnih kiša.
“Znamo da će razdoblje u kojemu trenutno živimo vjerovatno biti najtoplije u posljednjih 100.000 godina”, rekla je Burgess.
I dok se ruše klimatski rekordi, naučnici raspravljaju o tome jesu li ekstremne vrućine zabilježene prošle godine unutar granica prognoziranog ili je riječ o nečem još nepoznatom.
“Glavni pokretač zagrijavanja su emisije fosilnih goriva”, smatra Friederike Otto, klimatska naučnica s Grantham instituta na londonskom Imperial Collegeu.
Neuspješno smanjenje tih emisija nastavit će poticati zagrijavanje planeta, a to će rezultirati intenzivnijim sušama, požarima, toplotnim valovima i obilnim padavinama, upozorila je Otto.