Je li Kina prekapaciirana? Je li izvoz kineskih proizvoda pokušaj da se riješi zastarjelih kapaciteta ili oživljavanje globalne ekonomije? Hoće li antikineska politika zaštititi ili naštetiti zapadnim industrijama?
Zapad, predvođen Sjedinjenim Američkim Državama, je u nekoliko navrata optužio Kinu za izvoz zastarjelih zaliha njenih proizvoda, što narušava globalno tržište i prijeti kompanijama na Zapadu. Okrivljujući zemlju za poticanje industrijske prekapacitiranosti, posebno u zelenoj industriji, Europska komisija pokrenula je antisubvencionu istragu o uvozu baterijskih električnih vozila iz Kine, prošle godine u oktobru.
Kineski stručnjaci tvrde da su tvrdnje Zapada neutemeljene. Dodaju da je, zapravo, kineski izvoz visokokvalitetnih proizvoda zadovoljio globalne zahtjeve i doprinio rastu svjetske ekonomije.
Tokom protekle decenije, kineski sektor čiste energije svjedočio je pojačanom i dosljednom nastojanju da unaprijedi istraživanje i razvoj, što je primarni pokretač tehnoloških inovacija i produktivnosti. Ovi napori objašnjavaju brzorastući tehnološki napredak zemlje, povećanu produktivnost i povećanu konkurentnost u širokoj implementaciji zelenih tehnologija.
Kina, kao najveći svjetski podnositelj zahtjeva za odobravanje međunarodnih patenata, među prvima je u istraživanju i razvoju čiste energije. Izvještaji nizozemske kompanije za informacije i analizu podataka Elsevier svjedoče eksponencijalnom rastu od 2008.na globalnom nivou, a predvodi ga baš Kina.
Izvještaji pokazuju i da je od 10 najvećih svjetskih zemalja, Kina do 2015. bila dom najvećeg portfelja patenata u tehnologijama bez ugljika, nakon što je nadmašila Japan 2014. i Sjedinjene Američke Države 2012. godine. Skoro 50% aktivnih globalnih patenata u 2020. godini, a koji se odnose na tehnologije bez ugljika, potječu iz Kine.
Ostajući globalni lider u istraživanju i razvoju zelene tehnologije, te kontinuirano učeći i prilagođavajući se zahtjevima domaćeg i međunarodnih tržišta, koja se stalno razvijaju, Kina je poboljšala svoju konkurentnost na globalnom tržitu, značajno doprinoseći globalnoj klimatskoj akciji.
Podaci koje je objavila Nacionalna uprava za energiju pokazuju da je tokom 2023.godine, Kina doprinijela borbi protiv klimatskih promjena sa više od pola novoinstaliranih kapaciteta obnovljivih izvora energije širom svijeta. U posljednjih 10 godina, Kina je izvozila razne proizvode zelene tehnologije, uključujući opremu za vjetroelekrtane i fotonaponsku opremu, i to u više od 200 zemalja i regija.
Izvještaj BloombergNEF-a pokazuje da je globalna potrošnja za prijelaz na čistu energiju dosegla rekordnih 1,8 triliona dolara u prošlog godini, što je 17 % više, u odnosu na prethodnu. Globalna potrošnja za prijelaz na čistu energiju prošle godine, koja uključuje ulaganja u instaliranje obnovljivih izvora energije, izgradnju sistema za proizvodnju vodika, kupovinu električnih vozila i uvođenje drugih zelenih tehnologija, neće biti dovoljna da se ostane na pravom putu do neto nultih emisija. Svijet bi trebao ulagati više nego dvostruko u “čiste tehnologije”, kako bi se postigli postavljeni cijevi do sredine 21. vijeka.
Kada je riječ o industrii električnih vozila, procjenjuje se da će potražnja za baterijama izuzetno brzo rasti. Međunarodna agencija za energiju predviđa da će do 2030. potražnja za baterijama za električna vozila porasti četiri i po puta, a do 2035. gotovo sedam puta u poređenju sa 2023. godinom.
U izvještaju iste Agencije navodi se da je doprinos Kine bio ključan u globalnom smanjenju troškova za solarne fotonaponske sisteme, s višestrukim prednostima za prijelaz na čistu energiju. Kinesko ulaganje u nove fotonaponske kapacitete snabdijevanja, 10 puta je veće od europskog i stvorilo je više od 300 000 radnih mjesta u proizvodnji od 2011. godine.
Alexander Ayertey Odonkor, stručnjak za svjetsku ekonomiju objašnjava da ovi izvještaji jasno sugerišu da su optužbe protiv Kine pogrešne. Dodaje da Kina ne baca zastarjele kapacitete. Umjesto toga, zemlja nastoji zadovoljiti globalne potrebe ulaganjem u visokokvalitetne proizvodne snage.
U ovom kritičnom trenutku za planetu, gdje većina zemalja ima ograničene ili nikakve proizvodne kapacitete zelene tehnologije na raspolaganju za ubrzanje prijelaza na čistu energiju, a istovremeno se suočavaju sa sve jačim i učestalijim klimatskim promjenama, jedan od najvažnijih svjetskih prioriteta trenutno bi trebao biti povećanje međunarodnih napora za osiguravanje dostupnosti proizvoda zelene tehnologije širom svijeta.
Uzimajući u obzir ulogu koju Kina igra u jačanju globalne klimatske akcije, zajedno s činjenicom da trenutno globalno snabdijevanje čistom energijom još uvijek nije dovoljno, da bi se do sredine 21. vijeka dostigao cilj nulte emisije, to je imperativ za Sjedinene Američke Države i Evropsku uniju – ojačati saradnju s relevantnim organizacijama i zemljama, uključujući Kinu, umjesto da se upusti u protekcionističke mjere koje ometaju globalnu klimatsku akciju, stav je Ayertey Odonkora.