Minimalni ledeni pokrov kontinenta prošle je godine pao ispod 2 miliona kvadratnih metara prvi put od početka satelitskih mjerenja 1978. godine, a ovog februara pao je na još niže razine, pokazuje istraživanje objavljeno u časopisu Frontiers in Environmental Science.
“Nema brzog rješenja”
“Trebat će desetljeća, ako ne i stoljeća da se te stvari oporave. Nema brzog rješenja za zamjenu ovog leda”, rekla je Anna Hogg, profesorica sa univerziteta u Leedsu i jedna od koautorica istraživanja. “To će sigurno trajati dugo, ako je ikako moguće”, naglasila je novinarima.
Ovogodišnji minimum leda za 20 posto je niži od prosjeka posljednjih 40 godina, što je ekvivalentno gubitku morskog leda gotovo 10 puta većeg od površine Novog Zelanda, rekao je Tim Naish, direktor Centra za istraživanje Antarktika s novozelandskog univerziteta Victoria u Wellingtonu.
“U nekim slučajevima približavamo se tačkama bez povratka koje će, kad budu pređene, dovesti do nepovratnih promjena s nezaustavljivim posljedicama za buduće generacije”, upozorio je Naish.
Globalno zagrijavanje učinilo Antarktik ranjivim
Globalno zagrijavanje potaknuto izgaranjem fosilnih goriva učinilo je Antarktik ranjivijim na ekstremne događaje, a taj utjecaj će se “gotovo sigurno” pogoršati, navodi se u istraživanju.
Klimatske promjene će “dovesti do povećanja veličine i učestalosti” toplinskih valova, kolapsa ledenih ploča i smanjenja morskog leda, dodaje se na temelju nedavnih dokaza iz naučnih istraživanja antarktičkog okeana, atmosfere, kriosfere i biosfere.
Tačan utjecaj klimatskih promjena na Antarktik i okolni okean bio je neizvjestan i naučnici su se mučili da izmjere koliko globalno zagrijavanje utječe na debljinu antarktičkog leda.
Najveće odstupanje dosad
No iz fenomena poput ubrzanog smanjenja morskog leda “naučno je razumno” pretpostaviti da će se ekstremni događaji intenzivirati s rastom temperature, rekao je Martin Siegert, glaciolog sa Univerziteta Exeter, još jedan autor studije.
Prošle godine je “atmosferska rijeka” iz Australije donijela suptropsku toplinu i vlagu na kontinent, uzrokujući temperature do 38.5 stepeni iznad normale, što je bilo najveće odstupanje dosad.