Studija je procjenjivala uticaj na ljude ako svijet nastavi zacrtanom putanjom i do kraja vijeka dosegne prosječne temperature od 2.7 Celzijevih stepeni više nego u predindustrijsko vrijeme, piše CNN.
Uzimajući u obzir očekivano globalno zagrijavanje i rast stanovništva, studija je pokazala da će do 2030. oko dvije milijarde ljudi živjeti izvan klimatske niše i suočiti se s prosječnim temperaturama od 29 Celzijevih stepeni ili više. A oko 3.7 milijardi živjet će izvan niše do 2090. godine.
Timothy Lenton, jedan od dvojice autora studije, rekao je da bi trećina globalne populacije mogla živjeti u klimatskim uslovima koji ne podržavaju “ljudski procvat”. “Radi se o dubokom preoblikovanju nastanjivosti površine planeta i to bi moglo dovesti do velike reorganizacije mjesta gdje ljudi žive”, rekao je Lenton, direktor Instituta za globalne sisteme na Univerzitetu Exeter.
Prema studiji, niša se sastoji od mjesta gdje se prosječna godišnja temperatura kreće od 13 do oko 27 Celzijevih stepeni. Izvan ovog okvira uslovi su obično prevrući, prehladni ili presuhi. Studija je utvrdila da je manje od 1% globalne populacije trenutno izloženo opasnim vrućinama, s prosječnim temperaturama od najmanje 29 stepeni, ali klimatske promjene već su izbacile više od 600 miliona ljudi iz niše.
“Većina tih ljudi živjela je u blizini hladnog vrhunca od 13 stepeni, a sada su u sredini između dva vrha. Iako nisu opasno vrući, ovi su uslovi obično mnogo sušniji i kroz historiju nisu podržavali gustu ljudsku populaciju”, rekao je koautor studije Chi Xu, profesor na Univerzitetu Nanjing. Ako se Zemlja zagrije za 2.7 Celzijevih stepeni, Indija, Nigerija, Indonezija, Filipini i Pakistan bili bi prvih pet zemalja s velikim brojem stanovnika izloženih opasnoj toplini, pokazalo je istraživanje.
Nezabilježeno visoke temperature
Cijelo stanovništvo nekih zemalja, kao što su Burkina Faso i Mali, kao i mali otoci koji su već u opasnosti od porasta razine mora, suočilo bi se s nezabilježeno visokim temperaturama. U najgorem slučaju, ako se Zemlja zagrije za 3.6 ili čak 4.4 stupnja do kraja vijeka, polovina svjetske populacije bila bi izvan klimatske niše, što bi predstavljalo ono što studija naziva “egzistencijalnim rizikom”.
Život izvan niše mogao bi dovesti do povećanih stopa smrtnosti budući da bi izlaganje temperaturama iznad 40 stepeni moglo biti smrtonosno, osobito ako je vlažnost toliko visoka da se tijelo više ne može ohladiti na temperaturu koja može održavati normalne funkcije.
Predviđa se da će ekstremne vrućine smanjiti prinose usjeva te povećati sukobe i širenje bolesti. Naučnici već dugo upozoravaju da bi zagrijavanje iznad 1.5 stepeni rezultiralo katastrofalnim i potencijalno nepovratnim promjenama. Kako se područja unutar klimatske niše budu smanjivala zbog porasta globalne temperature, veći će dio populacije također biti češće izložen ekstremnim vremenskim prilikama, uključujući suše, oluje, šumske požare i toplinske valove.
Stručnjaci kažu da se još uvijek može usporiti tempo globalnog zagrijavanja odmakom od izgaranja nafte, ugljena i plina prema čistoj energiji, ali prilika za to je vremenski ograničena. Svaki djelić stepena može biti važan, ističe Lenton: “Za svaki 0.1 Celzijev stepen zagrijavanja iznad sadašnjih razina, oko 140 miliona ljudi više bit će izloženo opasnoj vrućini.”
Početkom maja Svjetska meteorološka organizacija objavila je kako u sljedećih pet godina postoji 66% vjerojatnosti da će temperatura planete biti više od 1.5 stepeni toplija od predindustrijskih razina tokom najmanje jedne godine. “Toliko smo zakasnili da se zaista pozabavimo klimatskim promjenama da smo sada u situaciji da nam je za promjenu potrebno peterostruko brže smanjenje emisija stakleničkih plinova ili dekarbonizacija globalne ekonomije”, rekao je Lenton, prenosi Index