Neotam, “relativno novi” zaslađivač, mogao bi oštetiti crijeva uzrokujući štetu zdravim bakterijama u crijevima, prema ovoj studiji, dovodeći ih do oboljevanja i napada na stijenku crijeva.
Studija Univerziteta Anglia Ruskin (ARU) objavljena u časopisu Frontiers in Nutrition otkrila je da negativni učinak neotama “ima potencijal utjecati na niz crijevnih funkcija što rezultira lošim zdravljem crijeva”, potencijalno utječući na metaboličke i upalne bolesti, neuropatsku bol i neurološka stanja.
Bolesti do kojih bi to moglo dovesti uključuju bolest iritabilnog crijeva ili inzulinsku rezistenciju.
Učinci umjetnih zaslađivača pomno su proučavani posljednjih godina, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prošle je godine preporučila ljudima da ih izbjegavaju koristiti za kontrolu tjelesne težine, a zaslađivač koji se obično nalazi u dijetalnim pićima proglasio je potencijalnim rizikom od raka.
No, poznato je da su noviji zaslađivači na tržištu poput neotama 1000 puta slađi od šećera, što znači da se piću mora dodati manja količina, a autori studije kažu da postoji iznenađujuće malo istraživanja o njihovim učincima.
Dr. Havovi Chichger, vanredni profesor biomedicinskih nauka na ARU-u i autor studije, rekao je: “Sada raste svijest o zdravstvenim učincima zaslađivača kao što su saharin, sukraloza i aspartam, a naš prethodni rad pokazao je probleme koje mogu uzrokuju stjenke crijeva i oštećuju ‘dobre bakterije’ koje se stvaraju u našim crijevima“.
“To može dovesti do niza potencijalnih zdravstvenih problema, uključujući proljev, crijevnu upalu, pa čak i infekcije poput septikemije ako bakterija uđe u krvotok”, dodao je.
Prošle je godine WHO proglasio aspartam, još jedan zaslađivač koji se često nalazi u dijetalnim pićima i žvakaćim gumama, potencijalnim rizikom od raka.
Zaslađivač je sada naveden kao “moguće kancerogen za ljude“.
Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC), odjel WHO-a za istraživanje raka, saopštila je da postoje “ograničeni dokazi” da aspartam uzrokuje rak kod ljudi.
Međutim, zaslađivač je klasificiran kao 2B, “moguće kancerogen”, na temelju ograničenih dokaza za rak kod ljudi.