No novo istraživanje, koja je uključilo nekoliko univerziteta u Njemačkoj i Švicarskoj, pokušalo je rasvijetliti problem koliko je star koliko i aktualan, pokazujući da naša sreća raste s nama.
Kako bi došli do ovog zaključka, naučnici su uključili gotovo pola miliona ljudi različite dobi i društvenog statusa te ispitali promjene u percepciji subjektivnog blagostanja koje se događaju tijekom života.
Iako je subjektivna i stoga nije mjerljiva na znanstveni način, percepcija blagostanja je “ocijenjena” na temelju promjena u tri središnje komponente subjektivnog blagostanja:
– životno zadovoljstvo
– pozitivna emocionalna stanja
– negativna emocionalna stanja
Čitajući rezultate ankete, ispada da je faza života u kojoj smo najmanje zadovoljni svojim životom pubertet, odnosno između 9. i 16. godine, a to bi moglo biti posljedica promjena u tijelu i društvenom životu koje se događaju upravo u ovom razdoblju.
Sreća se povećava s vremenom jer se s godinama povećavaju pozitivna emocionalna stanja i, općenito, percipirani osjećaj zadovoljstva.
Početak ljubavnog i seksualnog života, rađanje porodice ekonomska stabilnost, izgledi za karijeru i, općenito, ispunjenje kao dobro zaokružene osobe: to su čimbenici koji igraju ključnu ulogu u postizanju i održavanju sreće.
U posljednjoj životnoj fazi, u prosjeku nakon 70. godine života, sreća pada i njezine vrijednosti imaju tendenciju pada: fizička izvedba se smanjuje, zdravlje se često pogoršava i ima manje društvenih odnosa, također i zato što neki vršnjaci umiru.
Iako je odrasla dob ta koja obuhvaća najviše problema (vezano za ekonomsku sferu, obitelj, starije roditelje, društvene odnose), ona je i ta u kojoj smo općenito zadovoljniji i sretniji, piše Novi list.