Život

Kad se plate režije, kupe lijekovi, penzionerima za život malo šta ostane

Zbog niskih primanja sezonsko voće za većinu penzionera postaje luksuz, a mnogi kažu da ne bi mogli preživjeti da im nije djece koja žive u inozemstvu. A cijene rastu…

FOTO: PIXABAY
FOTO: PIXABAY

Svaki peti ili šesti u mjesecu važni su za penzinere, ali s penzijama koje su među najnižima u regiji te svakodnevnim poskupljenjima ne mogu pokriti ni osnovne potrebe. Kako preživljava najugroženija kategorija?

Penzioneri u Bosni i Hercegovini umjetnici su preživljavanja.

Dan isplate mirovine čekaju s nestrpljenjem, no kada počnu plaćati račune i kupovati osnovne životne namirnice, kao i lijekove, ne ostane im gotovo ništa. S tek nekoliko stotina konvertibilnih maraka teško je biti matematičar.

Teško onome ko živi od penzije. Penziner sam, živim sam, nekako sastavljam kraj s krajem, ali ne može svako. Dođe ti da staviš bijelu plahtu i prosjačiš. Eto, na što se svede ta mirovina – kaže penziner Mahmut Alagić, prenosi BHRT.

Platiš struju, vodu, smeće… Ostane ti 200 maraka za život. Nema tu više, još ako si od nekoga posudio pa dok vratiš. Nema tu života – priča penziner Asim Mašić.

posterZbog niskih primanja sezonsko voće za većinu penzinera postaje luksuz, a mnogi kažu kako ne bi mogli preživjeti da im nije djece koja žive u inozemstvu. A cijene rastu… Sve je skupo, ljudi s tim ne mogu živjeti, a raditi se ne može. Sve boli, noge, ruke… – riječi su penzionerke Đule Okanović.

U Federaciji Bosne i Hercegovine mirovinu za kolovoz prima više od 400.000 penzionera. Najniža iznosi 538 konvertibilnih maraka. Penzineru više ne treba postaviti pitanje kako živi. Kad ustane, sam sebe pita kako će preživjeti današnji dan, a da ne kažem mjesec… S minimalnom mirovinom to je umijeće. Danas počinje kupnja lijekova, pa gdje je ogrjev i ostalo. Ako neko misli da je komad hljeba život penzinera, grdno se vara – ističe Mirsad Terzić, predsjednik Saveza udruženja penzinera Unsko-sanskog kantona.

Neki nose poneki ceker u ruci, gotovo uvijek prazan. U njemu sigurno ima najviše sjećanja na protekli život i uspomene na dostojanstvo koje su imali.

A kada se plate režijski troškovi, kupe lijekovi, za život malo kome što ostane. Za one koji primaju i najniže mirovine ovaj mjesec će biti i najdulji.

Prihvati notifikacije