Postoji mnogo stvari koje možemo učiniti kako bismo poboljšali svoje šanse za dugovječnost: od toga da pijemo osam čaša vode dnevno, hranimo se uravnoteženo, vježbamo, prestanemo pušiti i pijemo manje alkohola, navodi Nacionalna zdravstvena služba (NHS).
Kad je riječ o dugovječnosti, u svjetskim plavim zonama (regijama u kojima ljudi žive izuzetno dugo), postoji deset puta veća vjerojatnost da će tamošnji stanovnici doživjeti 100 godina u usporedbi s drugim dijelovima zapadnog svijeta.
Medicinski istraživači, demografi, epidemiolozi i antropolozi istražili su ovu temu kako bi otkrili što sva ova mjesta imaju zajedničko. Ispostavilo se da se sva kunu u zbirku pravila, a ovo su neka od njih.
Kretanje tokom dana
Sjedilački način ponašanja, poput sjedenja 13 sati dnevno ili hodanja manje od 4000 koraka dnevno, može smanjiti metaboličke prednosti akutne tjelovježbe, pokazuju studije. Dakle, kratki periodi tjelesne aktivnosti tokom dana mogu biti vrlo korisni.
Liječnik za dugovječnost, dr. Kien Vuu, objasnio je za GQ da to može biti jednostavno poput istezanja za stolom. Samo nekoliko minuta aktivnosti može prekinuti sjedilački način života.
Odvajanje vremena za opuštanje
Stres nije dobar za naše zdravlje, ali ponekad je neizbježan. Stoga specijalistica integrativne medicine, dr. Michelle Loy, preporučuje da duboko udahnemo, zadržimo dah nekoliko sekundi i polako izdahnemo kroz nos ako primijetimo da nam emocije rastu. Govoreći za GQ, preporučila je vježbanje tehnika disanja bilo gdje i bilo kada.
Socijaliziranje s prijateljima uz čašu vina
Iako se ovo može činiti kontraintuitivno, mogli bismo imati koristi od pijenja alkohola, ali ne nužno od samog pića. “U kulturama dugovječnosti, umjerena konzumacija alkohola često se javlja u društvenom kontekstu, naglašavajući ulogu zajednice i slavlja”, rekao je dr. Vuu.
Prema riječima stručnjaka, vjeruje se da se to manje odnosi na sam alkohol, već više na pozitivne odnose koji pridonose emocionalnom blagostanju.
Konzumiranje uglavnom biljne hrane
Prema istraživanjima provedenima u plavim zonama, ljudi koji jedu uglavnom biljnu prehranu – posebice izvore proteina poput graha i leće umjesto mesa – imaju tendenciju da žive dulje. Ako se ipak odlučimo za meso, stručnjaci preporučuju porciju svinjetine od 85 do 113 grama.
Jedenje najmanjeg obroka u kasnim poslijepodnevnim satima
Ljudi koji žive u plavim zonama svoj najmanji obrok obično pojedu kasno poslijepodne ili rano navečer, a zatim se suzdržavaju od jela ostatak dana. Ovo je poznato kao “pravilo od 80 posto”, što znači da prestaju jesti kada su 80 posto siti.