Neke studije su pokazale da cimet može sniziti nivo šećera u krvi kod osoba s dijabetesom tipa 2, ali i visok nivo kolesterola i triglicerida.
U časopisu “Critical reviews in Foof and Nutrition” iz 2010. godine objavljeno je kako cimet ima antibakterijska, antioksidativna, antikancerogena, hipoglikemijska i protuupalna svojstva.
On jača imunitet i štiti od kardiovaskularnih bolesti.
Za jelo i besmrtnost
Cimet je potentan začin koji se koristio za zdravlje i jelo hiljadama godina. U kineskim zapisima spominje se već u 3. Milenijumu prije Hrista, a odatle se proširio do Mesopotamije i Levanta.
Grci su ga smatrali lijekom. Za stare Egipćane bio je statusni simbol – koristili su ga za izradu parfema, ali i balzamiranje tijela. O njemu je pisano i u Bibliji, u psalmima, ali i Pjesmi nad pjesmama.
Danas se konzumira u nizu različitih jela i pića – od kolača i pita do kuvanog vina. Ovaj aromatičan i topao začin nije sladak, ali pojačava osjećaj slatkoće drugih sastojaka.
Zašto je dobro staviti cimet u kafu?
Cimet daje bilo kojem piću ili jelu prekrasnu aromu te slatkasti okus bez dodavanja grama šećera. Baš zato ljekari preporučuju da ga dodate u svoj omiljeni jutarnji dodatak umjesto šećera ili nekih drugih umjetnih zaslađivača.
Šećer i umjetni zaslađivači, naime, mogu negativno uticati na zdravlje jer sadrže tvari koje mogu povećati upale u tijelu.
Ipak, nemojte pretjerivati s cimetom. U šoljicu kafe dovoljno je staviti oko četvrtine čajne kašike cimeta u prahu – po mogućnosti onog cejlonskog, a u jednom danu poželjno je konzumirati oko pola čajne kašike ovog mirisnog začina.
Ljekari preporučuju i dodavanje nezaslađenog kakaa u svoj jutarnji napitak. I kakao je povezan s održavanjem zdravih nivoa krvnog pritiska i holesterola, povrh svega sadrži i neke važne nutrijente za imunitet i tijelo poput cinka, željeza i magnezijuma, prenosi Punkufer.