Ekonomija

Tema Bosnainfo: Kakve su ekonomske prognoze za BiH i zašto poskupljenja uvijek kreću od 1. januara?

Minimalna plata od 1.000 KM, cijene padaju, a računi ne rastu.

FOTO: BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO

Zvuči normalno nerealno i kad se pročita dva puta, jer ovo je Bosna i Hercegovina.

„Bilo bi dobro ako ikako bi moglo. Ma znam, ne može, al’ može li da može? Al’ sve se može kad se male ruke slože“, stihovi su sarkastične legendarne pjesme Dubioze kolektiv koja je savršeno opisala bosanskohercegovačku žalopojku.

Stvarnost je to koju živimo i vječno smo na klackalici nade da će nam u novoj godini biti ekonomski bolje, no, teško.

Bližimo se kraju 2023. godine i dok sumiramo kako nam je prošla godina, najave o novim poskupljenjima uveliko traju, a šta je istina, šta nam se zapravo sprema i zašto su uvijek poskupljenja nakon nove godine?

Ova pitanja postavili smo ekonomskom ekspertu, Admiru Čavaliću, predsjedniku Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

„Pa obično vlasti, prije svega javni sektor tempira neke odluke da se dese tek od 1. januara naredne godine. U tom smislu, građani su nekako navikli na neka poskupljenja, a to naravno mogu pratiti i privredni subjekti. Gdje je da kažemo sporna prognoza, pa po pitanju energetike, energetskog sektora, postavlja se pitanje da li će doći do rasta cijena električne energije, a to je posebno za privredne subjekte što se može odraziti na povećanje finalnih cijena proizvoda i usluga.

Svakako imamo i pitanje drugih energenata, dostupnosti uglja za fizička lica, cijene plina u kontekstu rusko-ukrajinskog konflikta, pitanje nafte i naftnih derivata i dešavanja na Bliskom istoku. Postoji niz neizvjesnosti, ali napominjem one se uglavnom vežu za energetski sektor, odnosno za cijenu i stanje energenata u svijetu. Bosna i Hercegovina nema značajan utjecaj na navedeno, tako da mi možemo samo pratiti dato stanje i pokušati minimizirati štetu“, mišljenja je Čavalić.

Pročitajte još

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu koja proizvodi više struje nego što su njene domaće potrebe. Dakle, već godinama važi za jedinog regionalnog izvoznika električne energije, da bi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije donijela Odluku kojom se proglašava stanje ugrožene sigurnosti snabdijevanja električnom energijom za 2024. godinu!

Sve to kažu usljed ekstremnog porasta cijena i nedovoljne ponude električne energije na tržištu.Kako je navedeno u obrazloženju, donošenjem odluke stvara se pravni osnov da Vlada Federacije BiH postupi u skladu sa odredbama Zakona o električnoj energiji FBiH, odnosno u stanju ugrožene sigurnosti snabdijevanja, može uvesti posebne mjere kojima će propisati način i uslove za formiranje i kontrolu cijena snabdijevanja električnom energijom.

Nermin Nikšić, premijer FBiH je komentarišući ovu odluku izjavio da se neće povećavati cijena električne energije za domaćinstva, odnosno da će ona će ostati ista, te da nisu moguće redukcije za građane. S druge strane do povećanja cijena električne energije privredi će doći, kaže, a ono će se kretati u zakonskom okviru do 20 posto povećanja.

„To je vrlo indikativna odluka i ona vjerovatno najavljuje neka dešavanja, šta će to konkretno biti vidjet ćemo. Nadam se da kada govorimo o privrednim subjektima da će to biti u granicama do 20 posto, to je prag tolerancije, sve preko toga predstavlja probleme za poslovanje.

U nekim izjavama premijera i spominjanja izuzetnih profita itd daju se naznake da bi moglo doći do značajnijih poskupljenja.

Pročitajte još

Međutim, pitanje je da li će se to moći politički raditi i komentirati i slično, jer znamo da je bilo ranije tih najava prethodne vlade, pa nije realizovano. Moram jednu stvar navesti, dakle na svako profitabilno preduzeće imate one koji su u gubitku u Federaciji, posebno sada kada dolazi do recesije u Njemačkoj i drugim zemljama EU što prije svega negativno utječe na izvoznike i vidimo da je već došlo u proteklih nekoliko mjeseci do gašenja proizvodnih pogona, posebno gore u Krajini gdje radnici gube svoje radno mjesto, a toga nije bilo ranije. Mislim da treba biti vrlo oprezan kad je riječ o cijenama energenata za našu privredu“, govori Čavalić za Bosnainfo.

Poslodavci su se već oglasili i apelovali da se ne povećava cijena električne energije za privredu, jer bi to kako tvrde dodatno pogoršalo ionako nepovoljan poslovni ambijent u FBiH. Iz udruženja potrošača, s druge strane, naglašavaju da, nakon svakog poskupljenja energenata privredi, treba očekivati rast cijena osnovnih prehrambenih namirnica.

Pročitajte još

Centralna banka BiH u najnovijim projekcijama prognozirala inflaciju od 6,3 posto, što je za 1,4 procentna niže u odnosu na projekciju iz maja. Nivo inflacije od 2,0 posto Evropska centralna banka smatra poželjnim i u svojim politikama zapravo cilja da je postigne.

Čavalić ističe kako kupovna moć utiče na inflaciju i očekuje dodatno usporavanje inflacije.

„Uopšteno govoreći jeste, Bosna i Hercegovina ima te da kažemo pozitivnije trendove po pitanju inflacije, dolazi do usporavanja trenda inflacije u odnosu na raniji period. Zašto je to tako, pa moguće zbog globalnih dešavanja, imamo sad predviđanja da će se obustaviti politika visokih kamatnih stopa od strane FED-a i Evropske centralne banke, naravno to su predviđanja, ne mora značiti da će se to tako desiti. Moguće da se približavamo periodu, neću reći prestanka inflacije, jer to bi podrazumijevalo da se kupovna moć vrati na raniji period, a to se vjerovatno u skorije vrijeme neće desiti, ali usporavanje trenda inflacije hoće“, tvrdi Čavalić.

Za kraj našeg razgovora pitali smo gospodina Čavalića s obzirom na sva dešavanja i prognoze, šta bi bio dobar potez vlasti u novoj godini?

Dobar potez vlasti u novoj godini bili bi fiskalni zakoni, ali evo dobili smo informaciju da će ti zakoni biti interesantni u prvom kvartalu naredne godine. To je prvi put da se zvanično kaže da se odustaje od priče da će se fiskalni zakoni donijeti do kraja godine, vi znate da sam ja predložio da bude za 400 KM veća plata, dakle da to bude oporezivo sa 11 posto za PIO, to je djelom par puta i Vlada Federacije prihvatila da sada razmatra tu ideju i moguće da se ta ideja realizuje. Daleko bolje bi bilo da smo donijeli strukturne fiskalne reforme“, kazao je Čavalić za Bosnainfo.

Nakon usporavanja u 2023. očekuje se umjereno ubrzanje ekonomskog rasta na Zapadnom Balkanu na 3 posto u 2024., u uslovima daljeg oporavka u Evropskoj uniji. To je objavljeno u Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke. Prema projekcijama, rast će se u 2024. ubrzati u Bosni i Hercegovini, pod uticajem povećanja potrošnje i investicija.

„Ako zaštite poljoprivredu od prirodnih rizika i učine je otpornijom, ekonomije Zapadnog Balkana mogle bi da nastave da povećavaju produktivnost poljoprivrede uprkos nepovoljnom uticaju klimatskih promjena i budu u stanju da održivo proizvode više kvalitetne hrane za domaće potrebe, ali i za izvoz, između ostalog i u EU. Za to je potrebno unaprjeđenje javnih politika i ulaganja kako bi se podstaklo što šire usvajanje klimatski pametnih tehnologija i praksi među poljoprivrednicima, uz podršku snažnijih javnih institucija koje su od presudnog značaja za održivi rast poljoprivrede “, izjavila je Natasha Rovo, viša ekonomistica Svjetske banke i jedan od autora izvještaja.

Prema procjeni ekonomski rast Bosne i Hercegovine u 2024. godini bi trebao iznositi 2,8 posto, a u 2025. godini 3,4 posto.

I lijepo je pročitati da se prognozira neki rast u BiH, ali narod u ovoj zemlji to opet neće osjetiti, jer su većini plate na očajnom nivou, kamo sreće da nisu, a bilo bi dobro, ako ikako bi moglo…

Prihvati notifikacije