Avdija Hasanović, direktor JP „Olimpijski bazen Otoka“ d.o.o. Sarajevo za portal Bosnainfo ispričao je o bazenu, njihovim projektima, ali i problemu s kojim suočavaju.
Naš razgovor započeli smo o vedrijoj strani bazena, a problem ostavili za kraj. Ukoliko niste pročitali prvi dio ove priče, gdje su treneri koji rade na bazenu, a koji nisu htjeli da objavimo nijihova imena ispričali o kakvom se problemu radi, možete OVDJE.
JP „Olimpijski bazen Otoka“ d.o.o. Sarajevo upravlja uređenim kupalištem u državnoj svojini na području grada Sarajeva. U bližem, a i širem okruženju nema preduzeća sa istom ili sličnom djelatnošću, i jedino je preduzeće čiji je osnivač Grad Sarajevo.
„Bazena ima širom svijeta, a ovaj sarajevski je vrlo neobičan, zato što je konstruktivno vrlo raskošan, neobičan. Počeli smo raditi 2008. godine, on spada u jedan od najljepših, najatraktivnijih bazena u Evropi, pogotovo u okruženju. Istakao bih specifičnost, 24 metra je visina od najviše tačke do bazena. Želim vam reći i zašto Olimpijski bazen, pa zato što je dimenzija 50×25, dubina 2,20 m i što temperatura vode mora biti 26 stepeni.
Temperatura u malom bazenu vode je 28 stepeni, a temperatura zraka mora biti 3 stepena, da ne bi došlo do isparavanja. I valja u Sarajevu koje je kontinentalni grad, koje je hladno, zagrijati ovu ogromu kupolu, to su ogromni troškovi“, priča nam Hasanović i smatra kako u našoj zemlji generalno nema nikakve koncepcije i strategije izgradnje sportskih objekata i olimpijskih bazena.
Naglasio nam je, a vjerovatno mnogi i ne znaju da je upravo ovaj bazen na Otoci, prvi olimpijski bazen u Bosni i Hercegovini koji je preskup za održavanje.
„Mi u BiH nemamo tu strategiju gradnje, ili nema nikako bazena, pa od kako je Kulina bana do 2008. godine, a onda odjednom krenemo u kampanju najava pravljenja olimpijskih bazena po svakoj mjesnoj zajednici, pa to nije normalno, nije logično. Preskupa je to igračka, ne postoji bazen na svijetu koji se može sam finansirati više od 40 posto. Zato što smo prvi bazen, mi smo poslovanje učinili malo drugačijim nego bilo gdje na svijetu“, tvrdi Hasanović.
Pojasnio nam je da je namjena olimpijskog bazena za održavanje međunarodnih takmičenja.„Zašto se prave olimpijski bazeni, pa da bi se mogla međunarodna takmičenja u plivačkim vaterpolo sportovima održavati. Moram istaći, da je preskupo postojanje firme i objekta kao bazen, a da bi postojalo samo za tu namjenu. Većina, 95 posto objekata, dakle olimpijskih bazena služi za to, za međunarodna takmičenja, ali oni su balans državi, valja to isfinansirati.
Mi smo se odlučili za malo drugačiju koncepciju rada. Mi radimo od 07.00 sati do 23.00h i uvijek je naš bazen otvoren, kako plivačkim klubovima, tako istovremeno i rekreativcima i vaterpolo klubovima, to ne radi nijedan bazen koliko ja znam. Zašto mi to radimo, obično je termin npr od 10-12h, imate termin plivačkih klubova, podijele se trake na 25 metarski presjek od 14 ili do 16. Rijetko su olimpijski bazeni otvoreni za rekreativce, to bude sat ili dva dnevno ili vikendom, a mi smo se odlučili da istovremeno čitavu godinu budemo otvoreni i za plivačke klubove i za rekreativce, a radimo i školu plivanja“, govori Hasanović za Bosnainfo.
Olimpijski bazen radi na projektu da se djeci u školama uvede škola plivanja.
„Je li ta koncepcija dobra, ja mislim da jeste. Kad smo mi pokrenuli školu plivanja, mi to zovemo sistemska škola plivanja, radimo je negdje od 2010 godine. Naš cilj jeste da svu djecu četvrtih razreda osnovnih škola provedemo kroz školski sistem, to ide teško, zato što nije to uvedeno u školski sistem. Vi imate dva sata tjelesnog odgoja u osnovnim školama, a u većini zemalja je to ili tri ili četiri sata. Mi smo kucali uporno od vrata do vrata, od grada, kantona, opština da uvedemo plivanje u školski sistem ili da uvedemo barem u neki pravilnik ili neku poluinstitucionalnu formu. Jedini pravni osnov za realizaciju škole plivanja je pravilnik koji donosi Ministarstvo obrazovanja Kantona Sarajevo.
Šta su rezultati, vi imate anketu osnovnih škola u Hrvatskoj gdje se pokazalo, zavisno od županija, da od 40 do 70 posto djece ne zna plivati. Ja mislim kad bi neko napravio anketu kod nas, a nije je nikad niko ni napravio koliko ja znam, da bi iza četvrtog razreda barem 70 posto djece znalo plivati, a sve zato što su prošli našu školu plivanja“, tvrdi Hasanović.
Bazen kontinuirano radi na realizaciji novih projekata, a odziv je sjajan.
„Pokušavamo realizovati i neke druge projekte na bazenu. Već neke tri godine radimo sa Općinom Novi Grad na projektu za boračku populaciju, imamo 300 korisnika tog projekta. Sa Kantonalnim ministarstvom od ove godine radimo projekt za čitav kanton, isto boračka populacija, negdje oko 600 korisnika. Imamo i projekt treće životne dobi, gdje je odziv oko 350 korisnika i sad dolazimo do projekta za djecu sa poteškoćama.
Pet je institucija u Kantonu Sarajevo koje se na neki način bave djecom sa poteškoćama, a sve su one u nadležnosti Kantona, osim Zavoda Pazarić čiji je osnivač Federacija. Ukupno je negdje oko 500 korisnika djece sa poteškoćama u Kantonu Sarajevo. Mi smo od ove godine krenuli u projekt sa Općinom Novo Sarajevo i JU Centrom Vladimir Nazor. I sad dolazimo do ove priče, koja se zakuhala“, govori nam Hasanović.
Treneri koji vrše individualne treninge, prema novoj direktivi to više neće moći
Podsjetimo, problem je nastao zbog nove direktive. Treneri koji vrše individualne treninge, prema novoj direktivi to više neće moći, jer nemaju ugovor sa Olimpijskim bazenom Otoka.
„Do sistemskog rješenja mi smo rekli, da, vi možete praviti školu plivanja. Želim da vam pojasnim, dijete sa poteškoćama je specifično, jer ono podrazumijeva da ima trenera jedan na jedan. To je jako zahtjevno, jako komplikovano, jer neka od te djece ne mogu ni fiziološku potrebu da kontrolišu. Ako se desi takva situacija u bazenu, mi moramo isprazniti cijeli bazen. Nama je testiranje vode na pseudomonas, a mi dobivamo vodu iz gradskog vodovoda, a kod nas se ta voda testira. Vi kući kad ste odvrnete slavinu s vodom i pijete, dakle ne radite test vode, a kod nas se to radi.
Kad dobijemo loš nalaz, mi moramo provesti drastične mjere, obično se to dešava u malom bazenu, moramo ga isprazniti, oribati, prehlorisati, ponovo ispustiti vodu, to je dva ili tri dana da mi ne možemo raditi, to je ogromna šteta.
Kad bi nam se to desilo u velikom bazenu naš gubitak po jednom lošem nalazu bi bio negdje oko 70.000 KM. U svijetu je sasvim uobičajeno da bazen nekih 7 posto svog radnog vremena dobije loše nalaze, jer ne možete to kontrolisati, a testira se“, pojašnjava nam Hasanović.
Kako naglašava on lično i cijela uprava bazena je na raspolaganju svakom roditelju da se obrate.„Nama se nije obratio nijedan roditelj koji ima dijete sa poteškoćom, a da mu nismo djetetu i njegovom pratiocu (otac, majka ili skrbnik) omogućili objašnjenje, možemo dati kartu, neki popust, ali nismo u stanju da mu plaćamo instruktora“, kazao nam je Hasanović.
I kako ističe tu je nastao problem, mnogi treneri su iskoristili situaciju da nelegalno zarađuju na uštrb bazena, gdje roditelj plaća direktno treneru sat edukacija njegovog djeteta na bazenu Otoka, a za istu uslugu ne dobija nikakav račun.
„Tu dolazimo do onoga što sam kazao lihvarstvo i šta rade dušebrižnici. Da pojasnim zašto sam gospodu nazvao lihvari. Kad odete na Google i vidite kako se oglašavaju treneri pod ’plaštom sikiracije i brige za djecu’ sa poteškoćama onda vidite da mešetare. Dakle da bi sportski klub dobio termin, morate se registrovati kao klub, rezervišete traku, platite, fakturišete, reprezentativac ode plati kartu i dođe na bazen.
Imamo jednu grupu „dušebrižnika, entuzijasta i altruista“ koji se reklamiraju na društvenim mrežama, slikaju se fino, hvataju te jadne roditelje, objavljuju cijene i satnice na bazenu, a bazen od toga nema ništa. Ovo je problem u koji žele kao u živo blato da nas uvuku, a u to se neće upustiti bazen, barem ne dok se ja pitam. Na bazenu imaju pravila, ima neki zakon, morate poštovati neki zakon“, govori Hasanović.
Poručuje svima da pogledaju usluge bazena i njihov cjenovnik.
„Ako ja imam dijete sa poteškoćama, imam pravo, na stranici ima cjenovnik uzmete kartu, za svoje dijete sniženu kartu, povedete ga i radite u rekreativnoj zoni. Ne možete ući u dio koji je već rezervisan, unaprijed plaćen, ne možete ući ni u mali bazen, vaterpolo teren, ali možete plivati u zoni koja je predviđena za vas i vaše dijete. Dakle, raspitajte se. Ako vi to nećete, možete naći čovjeka koji će vam dijete obučavati privatno, ali mi se u to ne upuštamo.
Kako ja kao pravni subjekt mogu da zaustavim takva dešavanja, vi kad dođete na bazen vi možete da vidite da taj instruktor ne može ući na mali bazen.
Mi smo donijeli odluku o zabrani realizacije ilegalne obuke, dakle neovlašteno lice koje nema registriranu djelatnost ne može vršiti edukaciju. Morate biti registrovani ili je to klub ili je to bazen. Pravna lica koja nemaju ugovor sa bazenom, pa ne možete ući u bazen ako niste registrovani kao pravno lice, ili idite u rekreativni dio. Problem je i u dijelu odluke kako smo naveli ’sva fizička lica koja kupuju kartu’, nismo mi zabranili fizičkim licima ili bilo kome da koriste naše usluge, naša pravila se znaju, ali ne dozvoljavamo zloupotrebu.
Problem je što ‘entuzijasti’ nahvataju roditelja, pričaju dobru priču, onda roditelj dijete sa poteškoćama vodi na bazen, od toga ‘entuzijasti’ prave industriju, pa jedan trener uzme četvero djece, pa on prođe na ulazu jer je ili angažovan kod nas ili u nekom klubu pa roditelju kaže; ’uvedi ga dole na srednja vrata ili kroz prizemlje’, pa se djeca gube.
I što je još jedan problem, ne može trener imati više od jednog takvog djeteta! Šta oni rade, u rekreativnom dijelu uzmu peraja, uzmu četvero djece, to je lihvarenje i hajte vi meni smislite neki drugi termin koji je prikladniji“, govori Hasanović.
Tvrdi kako nije interes korisnika toliki da je neophodan angažman trenera koji će vršiti obuku samo za jedno dijete, ali ističe i ako bi se pokazao interes javnosti da bi se moglo pokušati realizovati.
„Ja bih volio i bilo bi logično da možemo ponuditi trenera za jedno dijete, ali nije moguće. Imamo više od 500 djece, a nije interes korisnika bazena toliki, kako ti dušebrižnici govore. Mi poručujemo, neka dođu svi zainteresovani i mi ćemo probati da realizujemo da neko od ministarstva obezbijedi sredstva, da pokrije trošak, da omogoćimo rješenja. Ali ja sam nepokolebljiv, neću tolerisati lihvarenje. Da neko koristi bazen, a privatno naplaćuje usluge, ne može“, naglašava Hasanović.
Direktor JP „Olimpijski bazen Otoka“ d.o.o. Sarajevo za Bosnainfo kazao je kako je održao sastanak sa trenerima, ali da se nisu uspjeli dogovoriti. Kako ističe odluka je konačna, a neki sistem će se uspostaviti, bolje kontrole bazena.
Treba sistem uspostaviti, ali u ovoj zemlji je to nevjerovatno. Imam problem sa angažmanom ljudi, imamo 44 uposlenika, a nijedan bazen ne proizvodi sport, ne proizvodi Skenderija košarku, rukomet, to proizvode klubovi i savez, mi smo u nekom vakumu nastali u najboljoj namjeri, ali i najbolja namjera ima neke limite. Dolazimo u apsurdnu situaciju da pokušavamo spriječiti zloupotrebu.
Mi smo razgovarali i ja stojim pri odluci. U emailu koji su uputili na spisku ima potpisanih profesora sa fakulteta sporta, članova klubova, a neki nisu dio bazena, ja ne želim da idem da provjeravam sve njih. Ovo će se riješiti, ne želim da u ovu priču uvlačim roditelje i djecu, obračunat ću se s ovim.
Ja poručujem da se roditelji djece sa poteškoćama obrate nama, bazenu, i mi ćemo naći način kako da se ta djeca obučavaju“, kazao je za Bosnainfo Hasanović.