Cijene iz dana u dan variraju, a primanja uglavnom stagniraju.
Ograničenje marži u Federaciji BiH ne daje nikakve rezultate, kao ni kampanja u entitetu Republika Srpska „Društveno odgovorni“.
Zašto je to tako, zašto nema značajnog pada cijena u Bosni i Hercegovini, gdje smo mi u odnosu na regionu, zašto nije moguće povećanje plaća, ali i globalnim tokovima ekonomije i refleksijama na našu zemlju za Bosnainfo govorio je predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Admir Čavalić (SBiH).
Započetak malo o marži, riječ koja se posljednjih dana često spominje, a zapravo se u bh. praksi pokazala nikakvom.
„Mislim da to generalno pokazuje da jednostavno mjera ograničenja marži ne donosi očekivane rezultate. Moram napomenuti da mi u protekle tri godine imamo na snazi te mjere u Federaciji BiH, dakle imamo odluke iz 2020, 2021. i sad 2023. godine. Prethodne odluke su se poništavale tako što su se donosile nove.
Efektivno možemo reći da u Federaciji, tri godine imamo tu mjeru i sasvim je jasno, prije svega potrošačima da ista ne daje rezultate. Te marže, odnosno ograničenja ne mogu suzbiti inflaciju, jedino što može jeste dovesti do nestašice nekih proizvoda, pa evo vidimo u Federaciji da se na listi nalazi naprimjer mlijeko bez čepa sa 2,8 posto mliječne masti koji sada jednostavno trgovci odlučuju da ne plasiraju i to je jedan elegantan način da se zaobiđe ta mjera.
Šta se može uraditi? Može se kroz koncept korporativne društvene odgovornosti pokušati uključiti i proizvođače, ali sve to mora biti na dobrovoljnoj bazi i tu treba pokušati predstaviti neku socijalnu mjeru, da se pomogne onima koji su najugroženiji. Ali, moramo uključiti proizvođače, trgovce i nadležno ministarstvo čisto da bude koordinator i da se pokuša kroz koncept korporativne društvene odgovornosti na bazi dobrovoljnog pristupa da se obori cijena.
Opet kažem to je samo uz pojedine proizvode i uz dobru volju da se pomogne socijalno ugroženima i da se napravi neka društveno odgovorna korpa. Dosta je efektivnije da pokušamo reformisati naš poslovni sistem, evo konkretno, spustiti stope doprinosa, povećati radnicima platu, pa da onda oni imaju za 200 ili 300 KM povećanje i da im se olakša sama kupovina, to je konkretna, a ne kozmetička promjena“, mišljenja je Čavalić.
Kako bi se izborile s rastućom inflacijom i države regiona pribjegavaju različitim ekonomskim mjerama pa su tako Hrvatska i Srbija ograničile maksimalne cijene za otprilike 30 proizvoda koji na policama imaju posebnu oznaku da ih je lakše prepoznati. Kad se ekonomski analizira, gdje smo mi u odnosu na region i šta je to što nas košta da se pokrenu značajnije promjene?
„Nismo ni najbolji, a nismo ni najgori to je jasno i dobro je da se možemo komparirati sa drugima. Ono što je problem naše ekonomije jeste što previše imamo barijera, šum nekih propisa, administrativnih barijera, finansijskih nameta itd, dakle govorimo o par hiljada parafiskalnih nameta, pogotovo u Federaciji.
Mislim da druge zemlje možda zbog centraliziranosti samih zemalja vrlo efektivnije prelaze te prepreke i olakšavaju svojim privrednicima.
Mogu kazati da je privreda relativno odgovorna, a to su pokazale ranije krize, ali s druge strane izostaju nam ključni reformski procesi, dakle, možda zadnji je bio izmjena Zakona o radu koja se desila 2014/2015. godine. Mi zaista ovih nekoliko godina kako tehničke Vlade i ovo nove Vlade i na državnom nivou se bavimo nekakvim sporednim zakonima, koji se mogu nazvati i nekakvim kozmetičkim, a ne donosimo neke dubinske reforme poput reforme velih sistema, socijalne, zdravstvene, PIO, fiskalnog sistema itd. Mislim da možda nema političke hrabrosti i možda nije politički momentum jer su koalicije labave da se to sprovede, e to košta privredu i građane“, tvrdi Čavalić za Bosnainfo.
Dok globalna ekonomska kriza trese tekstilnu industriju širom svijeta, s posebnim udarom na evropsko tržište, u našoj zemlji ova kriza je izazvala ozbiljne posljedice, brojne kompanije zatvaraju pogone – bez posla je ostalo više stotina radnika.
Gašenjem firmi raste broj nezaposlenih u našoj zemlji. Čavalić za Bosnainfo ističe kako se Bosna i Hercegovina vodi globalnim trendovima, jer mi ne možemo diktirati pravila.
„Mi se vodimo spram globalnih trendova, dakle evo vidimo sad recesiju u Njemačkoj, osporavanje njihove ekonomije i to se automatski reflektuje na domaću ekonomiju. Svjedočimo u proteklih nekoliko sedmica da su brojni pogoni zatvoreni i to je iskren da budem nešto na što nismo mogli utjecati.
Mogli smo olakšati proces prebacivanja te radne snage u neke druge kompanije, ali činjenica je da ćemo nažalost imati i ubuduće tih dešavanja. Naši ljudi gube poslove sa Njemačkom, ali i drugim članicama EU i primorani su, dakle puca taj balon, odnosno primorani su da otpuštaju ljude. S druge strane nismo baš šampioni u privlačenju stranih investicija, mislim da je ključni problem visok stepen političkih, pravnih i nekih drugih rizika poslovanja.
Ne ulijeva baš Bosna i Hercegovina osjećaj sigurnosti za investitora da je njegova investicija zaštićena i da će mu u buduće donositi povrata, možda će mu u budućnosti i donositi povrat, ali da je zaštićena ne, jer imamo visoke stope političkog rizika i to ne ulijeva povjerenje“, smatra Čavalić.
S treće strane, svjedoci smo rata u Ukrajini koji traje već više od godinu dana, zatim nemira na sjeveru Kosova, sada je tu i rat Izraela i Palestine, kakve to sve nosi posljedice na globalnu ekonomiju, ima li to poveznice sa našom zemljom i kako se to na Bosnu i Hercegovinu reflektuje? Čavalić ističe kako itekako ima povezanosti sa Bosnom i Hercegovinom.
„Mi smo svojevrsni ekonomski satelit, prije svega EU. Naša ekonomija je mala toliko da jednostavno ne možemo uticati procesima promjena, moramo se samo prilagođavati istima.
Sve je imalo direktnog i indirektnog uticaja na BiH. Evo konkretno Ukrajina, prije svega u kontekstu rasta cijena prehrambenih proizvoda i energenata prirodnog plina. Ponašanje zemalja OPEC-a na način da je poskupila nafta i naftni proizvodi na domaćem tržištu, pa je to uvjetovalo pad konkurentnosti naše privrede, zatim, usporavanje Njemačke ekonomije i druge ekonomije unutar EU automatski znači otkaze za domaće radnike u BiH.
Evo i sad ovaj konflikt u kontekstu Izraela i Palestine, odnosno ovo što se sada dešava na Bliskom istoku automatski unosi nemire na globalnim tržištima, prije svega energenata, a to će imati za posljedicu da je dosta nezgodnija zima za Bosnu i Hercegovinu u kontekstu svakako plina, nafte, ali i čak električne energije. Znamo da je Elektroprivreda kroz medijska saopćenja uvela građanstvo u scenarij da se od 1. januara povećava cijena električne energije“, naglašava Čavalić.
Iako nam sve prognoze na ekonomskom polju nisu sjajne, Vojin Mijatović, Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta uspio je skrenuti pažnju najavom da od 1. januara kreću promjene sa setom fiskalnih zakona ali i da će minimalna plaća biti 1.000 KM. No, da li će to biti baš tako, da li je to izvodivo, poslodavci već poručuju da nije realno takvo obećanje javnosti.
Predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine za Bosnainfo kazao je niko u Vladi FBiH nije zvanično pokrenuo ovo pitanje.
„Zaista sam iznenađen i zatečen tom izjavom kao parlamentarac prije svega. Ja sam skeptik prije svega i volio bih da nisam, da pogriješim da me neko ispravi, da evo kažem da Istinomjer ispravi mene, a ne gospodina Mijatovića. Ali vrlo vjerovatno će ispraviti njega nakon 1. januara. Tu se vrlo vjerovatno neće ništa desiti.
Volio bih da griješim i da se to desi, a evo zašto, mi nismo na Vladi imali ovaj dokument, nemamo dokument fiskalnih zakona.
Poslije Vlade nije došao u Parlament, nije došao u zaključnom, nije došao u Dom naroda. I hajmo reći sve i da ga usvojimo, Porezna uprava Federacije BiH mora diktirati svoj sistem, prije svega informacioni sistem i kako bi aplicirala te promjene, računovodstvena profesija mora reagovati, moraju privrednici reagovati, mora se sistem adaptirati, a to je sve proces od nekih šest mjeseci.
Tako da, zaista ovo govorim objektivno, ekonomski ne znam kako je to izvodivo. Mislim da nije dobro da zvaničnici daju takve izjave da tako preciziraju. Uredu je da kažemo okvirno, analitičari, nevladine organizacije, pa čak i parlamentarci diskutuju o tome, ali ako to dolazi sa nivoa Vlade, pitanje je da li će to biti realizovano, da li će zaista biti ozbiljno“, kazao je Admir Čavalić za Bosnainfo.