Ekonomija

Svetlana Cenić za Bosnainfo: "Ko god posluje sa Republikom Srpskom treba dobro da se zapita..."

Ekonomska situacija u entitetu Republika Srpska daleko je od zadovoljavajuće. Više od milijardu maraka duga RS-u dospijeva na naplatu ove godine.

FOTO: BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO

Kako se dug entiteta Republika Srpska može odraziti na Bosnu i Hercegovinu, šta u slučaju bankrota, šta znači povoljan kredit, ali i o potezima Milorada Dodika i aktuelne strukture vlasti za Bosnainfo govorila je ugledna ekonomistica Svetlana Cenić.

Kako se situacija u RS-u odražava na Federaciju, Cenić pojašnjava:

“Pa zato što je princip spojenih posuda, kao što vidite već im je koeficijent povećan. Navodno, krajnja potrošnja je porasla, što ja čisto sumnjam, ali biće poravnanje, pa valjda do poravnanja treba Republiku Srpsku nekako gurati. To je jedna stvar, a druga stvar Republika Srpska usporava razvoj svoj, strahovito, jer velika zaduženost i velika otplata dugova znači da razvoja nema, a kad nema u Republici Srpskoj odražava se i na Federaciju, jer posluju, sve je povezano.

Ovo je malo tržište, ne znam ni kako da ga nazovem. U Federaciji uspješne firme mahom izvoze van Bosne i Hercegovine, ali svejedno neke usluge i neki proizvodi se prepliću. Međutim, Republika Srpska krajnje je vrijeme da se suoči i da ne proglašava domaćim izdajnicima i stranim plaćenicima svakog onog, a prva sam bila ja na toj listi, ko upozori do čega će to doći”.

Pročitajte još

Ugledna analitičarka pojašnjava kako je svugdje u svijetu najvažnija država i općina, ali ne i u BiH.

Za srednji nivo vlasti, niko se osvrnuti neće. Svugdje u svijetu je najvažnija država i opština. Opština, jer tu ostvarujete neposredna demokratska prava, drugo tu su vam škole, vrtići, tu vam je sve, a država je ona koja treba da se pobrine i za vašu bezbijednost i za odbranu i da stoji iza vas, a srednji nivo vlasti pa znate ono i tako je svugdje u svijetu.

Sad je konačno vrijeme da se Republika Srpska suoči s tim, jer vidite da ovo sada ove obveznice koje su išle, to je katastrofa od količine, bilo je kao 30 miliona mjesečno, pa Boga mi izađe na 130 miliona mjesečno, a i nastavit će dalje, jer treba prikupiti pare da se otplati ostatak duga, odnosno rata predviđena za ovu godinu”, tvrdi Cenić.

Vlasti Republike Srpske intenzivirale su proces zaduživanja. Do kraja godine ovaj bh. entitet treba da vrati više od 500 miliona eura posuđenih od raznih finansijskih institucija, te za isplatu drugih obaveza.

“Republiku Srpsku čekaju naredne godine, i one sljedeće godine isto po miljarda do 2026, pa milijardu i 600 treba da plati samo na osnovu rate, naravno da se održava na čitavu regiju. Ko god posluje sa Republikom Srpskom treba dobro da se zapita kad će plaćanje biti, koji je rok plaćanja, koji su rokovi, šta će se desiti i koji je rizik. Jel vidite koliko je veća kamatna stopa na obveznice Republike Srpske nego u Federaciji”, tvrdi Cenić.

Čeka li RS bankrot?

S obzirom na složenost situacije, pitali smo šta u slučaju bankrota, čeka li Republiku Srpsku grčki scenarij?

“Bankrot, nemojte ga tako tumačiti, znate, bankrot se proglašava onda kada ne možete svoje obveze, nije to preduzeće, ovo je javna uprava, prema tome bankrot je onda kada ne može država ili dio vlasti, bilo kakav nivo vlasti, ne može da servisira svoje obaveze, pogotovo vanjske obaveze, e tad se kaže bankrot!

Međutim, to će se odraziti na ljude, znate šta u tom slučaju to znači, da će biti povećani porezi, da će se koža skidati sa leđa samo da se prikupe pare da se izvuče iz te gule da tako kažem! To je ono što je najopasnije, nema onda ni razvoja, nema ničega, nema kupovne moći, ma ništa”, stava je Cenić.

S druge strane spominju se povoljni krediti, šta to uopšte znači, Cenić upozorava kako nema povoljnih kredita:

Pročitajte još

Nema povoljnih kredita. Povoljan kredit može reći samo onaj ko ima nisku kamatnu stopu, rok otplate prilično dugačak i kad taj kredit ulažete u nešto što će vam donijeti prihode narednih i narednih godina. Znači nešto što je produktivno, a povoljan kredit koliko god da je niska stopa kredita, a vi trošite ono bezveze bez neku javnu produktivnu potrošnju, nema od toga ništa, to je kao da spalite pare na ulici.

Neko to mora da vraća, a praktično ništa niste postigli, niste uložili u nešto što će vam u budućnosti donositi prihode da možete da otplaćujete taj kredit da živite, da razvijate se da unapređujete državu.

Neka biraju riječi kad govore o povoljnom kreditu, a moje prvo pitanje je, a na šta ćete ga potrošiti koliko god da je povoljan?”

RS se u posljednjih nekoliko mjeseci zadužila preko 350 miliona KM, najviše prodajom obveznica.

”Iz Ministarstva finansija su me obavijestili da je osigurano 133,6 miliona KM, što govori da je Srpska potpuno finansijski stabilna i izvršava svoje obveze”, istaknuo je Milorad Dodik, lider SNSD i predsjednik Republike Srpske na društvenim mrežama. Kako on navodi, to demantira sve one koji zlonamjernim tvrdnjama pokušavaju da nanesu štetu Srpskoj, a zapravo je realnost drugačija.

Koliko je Dodik ekonomska prijetnja državi?

Milorad Dodik je uvijek ekonomska prijetnja zato što drastično, konstantno izaziva tenzije. Onaj ko čita sa strane ili bilo koji investitor on pogleda malo vijesti, pogleda finansijski izvještaj i ekonomska je prijetnja. Vi nikad ne znate kad on vraća nadležnosti, kad zabranjuje visokom predstavniku da dolazi u Republiku Srpsku, kad vrijeđa diplomate, kad blokira vlast, kad šta radi, kad ne priznaje odluke Ustavnog suda – ko će doći molim vas da investira tu i da posluje sa državom u kojoj nema tu najvišu instancu kojoj može da se žali, jer zaboga odluke Ustavnog suda neće se priznavati na teritoriju Republike Srpske. Pa on ne da je ekonomska prijetnja, on već sad čini ogromnu štetu Bosni i Hercegovini, ali znate šta, morate tu dodati, nije jedini”, poručuje Cenić za Bosnainfo.

S obzirom da Dodik nije jedini koji sabotira ekonomski rast i razvoj, pitali smo analitičarku kako komentira aktuelnu vlast u Federaciji, ali i Republici Srpskoj, o njima govori kratko “katastrofa”.

“Katastrofa! Kratko i jasno katastrofa! Svi se oni sad bave odnosima na državnom nivou. Jesu li 15 dana ovdje, 15 dana tamo, kad-šta, niko se ne brine o tome da je pala kupovna moć, da je siromaštvo sve veće, da treba rješavati privredu, rasteretiti na neki način da prodiše. Od čega ćemo živjeti sutra, narod masovno odlazi, a zato niko ne odgovara što je masovni odlazak, nego se vade na to da je takav trend u svijetu! Tako da ovo ocjenjujem katastrofalnim, ja nisam još vidjela neke konkretne mjere koje će povećati sandard građana”, kaže Cenić za Bosnainfo.

Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH nerijetko koristi svaku priliku da istakne kako njeno vijeće radi uspješan posao na putu ka EU, no da li je to baš tako!?

“Vidjela sam ja te njene izjave i komentare da je uspješna i da se vidi evropska opredjeljenost, ma to je samo vidjela ona i niko drugi. Ja postavljam pitanje, HDZ i SNSD su toliko godina u vlasti, pa što to nije bilo ranije, šta hoće da mi kažu da je SDA bila kočnica, pa je sad bolje, ama kočili i SNSD i HDZ, svi su kočili, svi su držali na ručnoj i na nožnoj! Druga stvar, HDZ i SNSD i danas dan kao što su bili prije dvije, tri, pet godina čine dvije trećine, tako da sama postavljam pitanje što to nisu bili prije opredjeljeni prije godinu, prije tri sa svojim velikim prijateljima, ne znam kako bih ih nazvala, kumovska je to veza SNSD i HDZ”, ističe Cenić.

Za kraj našeg razgovora analitičarka Cenić poručuje kako je Bosna i Hercegovina daleko od normalne države.

Daleko smo mi od normalne države. Ovdje se priča znate, ja sam gledala pismo gospodina Murphya i sve ostalo i priča se o rekontrukciji javnih preduzeća, prije svega ni sad se ne postavljaju sposobni, nego podobni. Javna preduzeća su i dalje kasice-prasice, a dok god nema pravne države, zaboravimo priču o prodaji javnih preduzeća ili davanju koncesija, prvo pravna država, pa sve ostalo, tako smo govorili privatizacija, pa ćemo onda sve ostalo, pa smo dobili pljačkašlu privatizaciju.

Bez pravne države nema ništa”, kazala je Svetlana Cenić u razgovoru za Bosnainfo.

Prihvati notifikacije