Otkup mlijeka u entitetu Republika Srpska proteklih nekoliko mjeseci manji je za oko 50 hiljada litara mlijeka dnevno, saopćilo je Udruženje mljekara RS.
Pitali smo kakvo je stanje mlijeka u Federaciji, šta se dešava sa pšenicom, ima li zaliha za ovu zimu, ali i zašto ne padaju cijene voća i povrća?
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH kazao je za Bosnainfo da je ovo najteža godina za poljoprivredu i poljoprivrednike.
“U Federaciji još uvijek ne opada otkup mlijeka, ista je količina, što ne znači da neće padati, ali puno je bolja situacija kod nas. Bolji su poticaji u otkup nego u RS-u. Generalno trenutno s mlijekom nema problema u otkupu i ne smanjuju se količine.
Vidjet ćemo šta će zima donijeti, ima nekih najava da će se male farme gasiti, ali za sad je sve redovno zahvaljujući dobroj otkupnoj cijeni i dobrim poticajima, dok u RS nije slučaj, kod njih je 0.25 kf otkup po litru sirovog mlijeka proizvedenog, dok je kod nas 0.40kf, velika je to razlika, tako da kod nas još uvijek ide dobro”, ističe Bićo.
S druge strane problem su s pšenicom. Zatražena je i istraga navoda da ukrajinska pšenica dolazi u Bosnu i Hercegovinu po cijeni od 100 €/tona (195 KM). “Zanimljivo je da samo usluga prijevoza tone pšenice iz Bosanske Dubice do Klasovih mlinova u Sarajevu košta 60 KM/tona. I plus je oko 400 KM tona”, navode farmeri.
O ovoj tvrdnji Bićo za Bosnainfo kaže kako je upravo to problem o kojem proljoprivrednici govore godinama.
“Mi godinama unazad govorimo o kapacitetu pšenice u BiH. Kad bi ova vlast se dozvala i kad bi normalno razmišljali o državi i o domaćoj proizvodnji mi bi sigurno mogli proizvesti oko 80 posto potreba i bilo bi dosta toga za izvoz. Međutim, mi smo totalno okrenuti uvozu i ovisnici smo, ne proivodimo ni 20 posto potreba, jer imamo dosta zemlje koja stoji neobrađeno, imamo dole u Odžaku 1.600 hektara zemlje koja stoji, a na kojoj bi se mogla pšenica raditi, najplodnija zemlja baš za tu kulturu. To stoji već četiri godine I neobrađuje se zbog nemara vlasti, ne dozvoljavaju.
Ljudi su protestvovali radi toga, država hoće da uvede nekog stranca koji će da mešetari s tom zemljom, on je to i radio, ali domaći proizvođači to ne daju, traže da se legalnim putem raspiše konkurs i da se ta zemlja dodjeljuje njima i onda je to sve sudskim putem zaustavljeno.
I to je jedan dio samo, to stoji. Isti slučaj je i u Gradačcu gdje ima 5.000 hektara kvalitetne zemlje koja stoji neobrađena, može se saditi žito i mnoge druge kulture, ali vlast ništa ne poduzima da to rješava”, ističe Bićo.
Cijene voća i povrća na tržnicama i u marketima na području cijele BiH su veoma visoke, negdje čak tri puta veće nego prošle godine. Diktiraju ih uvozni troškovi i loša sezona za domaće proizvođače.“Nikakav je urod, nikad gora godina nije bila što se tiče poljoprivrede, nezapamćeno od rata do dana današnjeg, nikad gora i teža godina po pitanju poljoprivredne proizvodnje.
Ove godine u poljoprivrednu proizvodnju je stigla sve i jedna nevolja osim zemljotresa i Sudnjeg dana, ali imali smo sve, poplave, sušu, oluju, grad, sve je udarilo po poljoprivredi.
Kad se statistički sve svede, pa preko 50 posto je manja proizvodnja nego prethodne godine i to sve zahvaljujući ovim klimatskim promjenama. Imate kultura koje su propale totalno, ima dijelova zemlje gdje nema voća nikako, nema se šta ubrat, povrće isto tako, problem je s krompirom.
Nije normalno da krajem septembra kilo paradajza, krstavica ili paprika plaćate 3 ili 4 KM ili bilo čega, to bi sad trebala da je mizerna cijena, ali nije, to nam pokazuje kakva je godina”, kazao je Bićo za Bosnainfo.