Nažalost, situacija je iz dana u dan sve lošija kako za poljoprivrednike, tako i za sve građane. Cijene rastu svaki dan, uvozi se sve više, na uštrb domaće prvoklasne proizvodnje.
Koji su sve problemi, kakva je situacija sa proizvodnjom u BiH, ali i ko dobija državnu zemlju na korištenje za Bosnainfo ispričao je Nedžad Bićo.
Poljoprivrednici u Federaciji BiH su tražili da u budžetu FBiH za 2023. godinu za poljoprivredu budu planirana 202 miliona KM, umjesto predloženih 160 miliona KM. Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH istakao je kako budžet nije u zakonskom obliku.
“Budžet jeste usvojen, nije u onom obliku u kojem je trebao, znači nije u zakonskom obliku. Mi smo tražili 200 miliona KM da se ispoštuje, dakle onaj zakonski minimum od 3 do 6 posto iz budžeta. Pa smo se nadali da će to uraditi Parlament na sjednici kad se izglasavao budžet, međutim nisu dodali ta sredstva sad smo mi tu gdje jesmo.
Hrvatska idalje pravi problem na granici
Nema reakcije, nema ništa, budžet se taj kakav jeste usvojio, ali nije prošao procedure nije na Domu naroda, nije ni na Vladi Federacije, mi još čekamo. Dok nema programa, nema ni isplata, a sjetva je već krenula. Veliki je problem“, priča Bićo za Bosnainfo.
Kako naglašava sa domaćom proizvodnjom se problem ponavlja iz godine u godinu, posebno sa kornišonima, gdje Hrvatska strana to obustavlja.
“Nama se roba kvari i vraćaju nam kamione, tako da mi nemamo isporuke. Reagovali smo, tražili neke druge mogućnosti da se recipročno to zaustavi – oni naše blokiraju, mi njihovo i tako će se jedino dozvati. Država ne radi što je do nje, ovo je komplikovan sistem, pogotovo Vijeće ministara, oni su jako potkupljivi i oni rade u svom interesu. Poljoprivreda je ovdje sastavljena od problema. Trenutno imamo malu otkupnu cijenu poljoprivrednih proizvođača, mlijeko, meso i to će tek drastično da poskupi na tržištu, a to sve što se slabo podržava domaća proizvodnja, a proizvodnja mesa je praktično ugašena”, naglašava Bićo.
Običan građanin nije svjestan koliko je Bosna i Hercegovina ovisna o uvoznoj robi niti kakvu hranu jedemo, jer mnogi ne čitaju deklaraciju proizvoda koje kupuju.
“Gasi se proizvodnja, postajemo ovisni o uvoznoj robi, da bi oni imali udio, da ne bi imali konkurencije, da rade šta hoće i već rade šta hoće, testiraju cijene. Svaki dan je sve skuplje i skuplje, a pri tom nema domaće robe”, tvrdi Bićo.
Saradnja poljoprivrednika iz Federacije i RS-a savršena
Na pitanje kakva je saradnja poljoprivrednika iz Federacije i RS-a Bićo ističe fantastična.
“Mislite poljoprivrednika ili političara, ako mislite na poljoprivrednike savrešena saradnja. Juče smo mi bili u Odžaku oko dodjele poljoprivrednog državnog zemljišta gdje su nam se priključile kolege iz RS-a i sve što se tiče rada zajedno je savršen odnos. Samo politika sabotira, jer njima nije u interesu da jača domaća proizvodnja, jer su to potkupljivi ljudi i guraju uvozni lobi, neko talove tu uzima”, priča Bićo za Bosnainfo.
Naglašava i nelogičnost u distibuciji domaće i uvozne robe.
“Imamo otprilike 20 posto da zadovoljimo domaće potrebe, a 80 posto uvozimo svega i svačega. Sve je naopako. Lani smo imali problema sa hladnjačama koje se nisu isplatile, nude se sada daleko manje cijene nego prošlogodišnje. Desit će se da će se opet malinjaci čupati i kositi, da ljudi više neće ići u tu proizvodnju, jer je postalo sve preskupo.
Da vi sad nešto ulažete u tu robu pa da je kasnije baca, a nema ni računa, niste toliko ni blesavi, tako je i sa ostalim proizvodnjama, nije zaštićena!
6 hiljada tona jabuka i krušaka stoji u hladnjačama ne može da se proda
“Domaća proizvodnja i domaći proizvođač nisu zaštićeni. Mi kumimo i molimo da se uvedu prelevmani i carina na uvoznu robu, oni to neće, a s tim bi se zaštitila domaća proizvodnja, da nam uvedu plavi dizel koji imaju svi u svijetu poljoprivredne proizvodnje. Oni idu sistemski da unište domaću proizvodnju”, pojašnjava Bićo.
Kad ostanu velike količine voća i povrća ne uradi se ništa da se to riješi, priča nam Bićo i tvrdi kako su podaci poražavajući.
“Od prošle godine imate najviše voća da je ostalo u RS, a mi sarađujemo, imate nekih otprilike 6 hiljada tona jabuka i krušaka stoji u hladnjačama ne može da se proda. A generalno ono što se ne proda to se baca, nešto se daje humanitarnim organizacijama, ali je generalno problem, ogromne su to količine.Ove godine ako niste ništa uradili s robom, do godine ništa nećete moći, mislim, nećete ni ulaziti više u tu proizvodnju. I tako proizvodnja propada i pada. Gubici su strahoviti”, tvrdi Bićo.
Hladan tuš ove godine za proizvođače mlijeka u FBiH spremili su otkupljivači.
“Trenutna otkupna cijena mlijeka ne pokriva uopšte cijenu proizvodnje tog mlijeka. Kravlje mlijeko, mlijeko direktno iz sise ono je preko 1 KM do kante, samo dok se pomuze, a imate otkupnu cijenu između 0,75kf do 1 KM. U samom startu proizvođač je u minusu po litri, a dok to sad dođe do kraja, do kupca, pa njega nema nigdje. Malo poticaji to sve amortizuju, ali opet ništa ne može da pokrije cijenu proizvodnje.Imate najavu da će smanjiti otkupnu cijenu, a to će dovesti do masovnog gašenja farmi itd”, priča nam Bićo.
Ovu vrstu posla sve više ljudi napušta. Bosna i Hercegovina je zemlja apsurda pokazuje se i naprimjeru poljoprivrede, tolika prirodna bogatsva, a tolike sabotaže od strane politike.
“U Federaciji po registru je bilo oko 70.000 poljoprivrednih proizvođača, a to vam nije nikad vjerodostajan podatak, jer iz godine u godinu neko ulazi u proizvodnju, neko izlazi, neko prijavi, neko ne prijavi posao, neko je ugasio itd, ali kad vi idete da registrujete gazdinstvo ono stoji idalje, taj podatak da postoji.To niakd niko ne ažurira, ali otprilike je mislim da je aktivna neka polovina od ove cifre, otprilike 30.000. Mi smo prije rata proizvodili 80 posto potreba ove države, konkrentno tadašnja Republika BiH, a uvozilo se 20 posto I to ono što ovdje ne uspjeva banana, ananas i takve vrste proizvoda. Sve se ovdje proizvodilo I masa toga je bila za izvoz, a sad su oni okrenuli situaciju, sad se proizvodi 20 posto, a uvozi 80 posto i to je sa tendencijom pada domaće proizvodnje, a rasta uvozne robe.
Imali ste primjer prošle godine za 11 mjeseci u 2022. godini je uvezeno samo mesa vrijednosti preko 500 miliona KM, po tome ovdje praktično ta proizvodnja ne postoji. I ovo malo što se proizvede to ode u Tursku i opet uvozimo, a mi jedemo evropsko smeće, a izvozimo naše super kvalitetno.
Da vi znate šta se uvozi i kako su kontrole nikakve, to ulazi bez ičega vi ne bi jeli ništa ovdje, ali eto. Tako je i sa svim ostalim proizvodima, mlijeko smo imali savršenu proizvodnju koja je praktično mogla da zadovolji potrebe naših građana. Ali proizvodnja je počela da pada još u četvrtom kvartalu prošle godine, to su vam ona zadnja tri mjeseca, znači 6 miliona litara mlijeka je manje proizvedeno. Tu je isto velika tendencija pada, mlijeko, meso i žito ovdje drastično pada, tako da ćemo bez tih proizvodnji ostati vrlo brzo. I tu nam je i kraj sa domaćom proizvodnjom”, kaže Bićo za Bosnainfo.
Ko dobija državno zemljište na korištenje?
“Imamo problem gdje politika miješa svoje prste u dodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta domaćim poljoprivrednicima. Evo juče baš u Odžaku mi smo bili na protestu jednom, 1600 hektara zemlje, 1 hektar vam je 10 duluma zemlje, pa vi izračunajte kolika je to površina i to daju nekoj firmi iz Hrvatske koja tu sadi neke lješnike, neke kulture koje nisu uopšte svojstvene tom podneblju, a zemljište je idealno za proizvodnju pšenice i žitarica i evo tih 1600 hektara već treću godinu stoji neobrađeno!
Nazor ljude istjeruju sa posjeda, hoće da uvedu nekog stranca, a domaće istjeruju, tako da ne znam. I to nije samo Odžak, takva je situacija i u Gradačcu, gdje god imaju velike površine državne zemlje koja se daje na korištenje uz naknadu ili koncesiju, uvijek se nađe neko podoban koji dadne pare i njemu neki političar to dodijeli i onda to tako stoji, ne radi se ili ako se radi onda se radi kultura koja nije svojstvena tu, koja ne može uspjeti na toj zemlji”, pojašnjava Bićo i dodaje peru se podsticaji na nešto što ne postoji, ma milion je problema.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH za kraj našeg razgovora poslao je upozorenje nadležnim!
“Ne bude li se usvojio program i ne krene li plaćanje – ev imamo proizvođače koji već šest mjeseci nisu imali nikakvih isplata po pitanju poticaja, to je ogroman period, a sjetva je počela, sad ljudima pare trebaju. Dakle, ne desi li se da se program ne usvoji do početka iduće sedmice, imat će odma iduće sedmice našu reakciju i to žestoku”, poručio je za kraj našeg razgovora Nedžad Bićo.