S pravom, imamo razloga za zabrinutost. Ovo je problematika na koju bi vlasti trebale obratiti pažnju, preispitati stanje i potencijalno poduzeti određene mjere.
Ana Petrović, direktorica Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u Bosni i Hercegovini za Bosnainfo govorila je o ovoj temi i potvrdila da je situacija prilično ozbiljna.
„Situacija je ozbiljna, neki lijekovi se već teže mogu pronaći, ima tu još nekoliko faktora koji su uticali na ovu situaciju, osim globalnih dešavanja, idemo prema kraju godine, za neke lijekove ističu termini za nabavku ako su i bili u procedurama javnih nabavki. S druge strane neki lijekovi su u procesima obnove registracije što znači da su možda njihove količine koje su bile rezervisane već pri kraju, pa se čekaju nove serije, tako da je nekoliko razloga nestašica lijekova“, kaže nam Petrović.
S obzirom na situaciju zanimalo nas je da li se iko od nadležnih ili resornog ministarstva javio da pokuša riješiti situacija da ne dođe do velikog problema sa nestašicom, Petrović ističe kako za sada nema reakcije.
Kriza sa lijekovima, a nadležni šute!
„Što se tiče ministarstava niko se nije javio. Mi smo komunicirali u toku zadnja četiri mjesece i mi, i kolege iz udruženja veledrogerija i sad oni su to negdje primili k znanju, međutim ne znam da se nešto specijalno poduzima po ovom pitanju. Bilo je govora da će se napraviti određeni spiskovi lijekova koji se u BiH najviše propisuju, pa da se vidi kakvo je stanje.
Međutim da li je to pokrenutu, dokle je to došlo, ne znam, nas niko nije kontaktirao. Ovdje je uglavnom priča o generičkim lijekovima, onim koji su na listama lijekova kantona i slično. Što se tiče inovativnih lijekova oni su na listama Fonda solidarnosti i to je opet u ovisnosti o budžetu fonda, da li može nabaviti jer se oni vrlo precizno naručuju u određenim količinama i planiraju se količine. Za nadati se da će federalno ministarstvo i fond u narednim danima sigurno malo bolje se baviti ovom temom, pogledati koji su lijekovi ključni za naredni period.
Situacija je izazovna, jer kantoni mogu imati neke podatke i najprije ih i dobiju da nekog lijeka nema. Moram reći jako je loša i teška komunikacija između kantona, Zavoda za javno zdravstvo, ministarstva i fondova, tako da je taj put sa terena do ministarstva jako spor i dugo traje, tako da je i reakcija spora.Vjerujem da su možda ministarstvo i fond zatražili informacije o stanju lijekova, posebno generičkih, čega ima i čega nema na terenu i nadam se da će shodno tome biti neki plan za djelovanje u narednom periodu, ali i da se vidi da li domaći proizvođači imaju dovoljno zaliha da se može prevazići eventualno neka teža situacija“, pojašnjava Petrović za Bosnainfo.
BiH nema registar lijekova, država ne zna kakvo je stanje i šta treba nabaviti!
Naglašava i kako je zbog stanja u Ukrajini skuplji trošak nabavke uvoznih lijekova, zbog samog transporta i rute puta koja je izmijenjena, dakle logistike lijeka. Najviše lijekova uvozimo iz zemalja zapadne Evrope, što se tiče generičkih lijekova u zadnje vrijeme uvozimo i iz Turske. Uglavnom naša zemlja je bazirana na područje EU, to su Krka, Lek, Sandol itd.
Zanimljiv je podatak da prodaja lijekova raste, a država Bosna i Hercegovina nema registar pacijenata, nema tačan uvid u potrošnju lijekova, šta se to sve kupuje. Petrović ističe kako su baš zbog toga u lošoj situaciji.
„To je problem zbog kojeg mi i jesmo u ovim situacijama u kojim jesmo, a to je da mi nemamo registar pacijenata niti za jedno oboljenje, pa čak ni za dijabetes, ni za neka kardiološka oboljenja koja jesu naša najčešća skupina oboljenja, nemamo za karcinom gdje trošimo najviše novca, dalje, nemamo konkretne terapijske vodiče. Naši ljekari prate najnovije smijernice evropskih asocijacija, onkologa itd, međutim ne postoji jedan propisani protokol kojeg se pridržavaju svi ljekari i to je malo problematično, jer jedan kanton će dati jedan protokol, drugi će dati drugi protokol za liječenje i samim tim ne možete predvidjeti potrošnju.
Ne možete predvidjeti neke stvari, i to je zapravo jedan izazov i mi insistiramo na tome da neko krene praviti registre pacijenata, jer to treba državi, ne treba industriji. Država treba da zna koliko ima pacijenata i koji lijek je u kojoj terapiji i da vidi kolika je potrošnja tog lijeka i kako predvidjeti nešto kvalitetnije i napraviti zalihe“, govori Petrović.
Za kraj našeg razgovora, pitali smo s obzirom na brojne izazove s kojima se suočava farmaceutska industrija u BiH, šta su naredni koraci Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u Bosni i Hercegovini?
„Insistirat ćemo na boljem uvozu inovativnih lijekova, jer imamo jako mali broj lijekova u tom dijelu. Pokušat ćemo razgovarati da se pdv na neki način pokuša isključiti bar za lijekove koji idu za kliničke studije i lijekovi koji su u donacijama.
Također, pokušat ćemo uvesti posebne ugovore, gdje kompanije u malo većem formatu finansiraju liječenje pacijenata, ali naravno da se prati ishod liječenja. Obavezno da se počnu praviti registri pacijenata, da se radi i na ishodu liječenja pacijenata, da se poveća dostupnost lijekova, da se zna koliko imamo pacijenata, koliko se novca troši na koje lijekove, gdje najviše i da napravimo strategiju!
Imamo priliku da to uradimo kroz rijetke bolesti, gdje nam to može biti model kako da se radi, i da se primijeni na ostale terapijske vodiče i staretgije, tako da time ćemo se baviti u narednom periodu“, kazala je Petrović za Bosnainfo.