O ovom problemu pisali smo i ranije.
Nadležni se ograđuju od odgovornosti, a pacijenti ispaštaju. Da je sada situacija alarmantna potvrdila je za Bosnainfo Ana Petrović, direktorica Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u Bosni i Hercegovini.
„Ništa se specijalno nije promijenilo nažalost. Možda ste vidjeli da su se pacijenti organizirali i okupili i da će udruženja koja su bila aktivna prije i koncem prošle godine, Udruženje Renesansa, Udruženje Oboljelih Od Reumatskih Bolesti “SNAGA”BiH, Udruženje za melanom, znači oni su se aktivirali upravo zato što se broj pacijenata koji čekaju nije smanjio.
Otprilike mislim da je 2.000 pacijenata koji čekaju, možda čak i više, a imamo i oko 1.400 ljudi koji čekaju na nove terapije ili da se uključi na terapije, a tu su i pacijenti koji ne mogu nastaviti svoje redovne terapije koje već imaju. Situacija je alarmantna, strašne su liste čekanja, a pri tome niko od vladajućih struktura niti od nadležnih ministarstava ne reagira i to je ono što je poražavajuće u svemu“, ističe Petrović.
Dosadašnji napori za rješenje i komunikacija nadležnih svela se kako tvrdi Petrović na „administrativne poteškoće“.
„Svi se na neki način pravdaju iznad nekakvih ’administrativnih poteškoća’, naravno ima i toga, ali što se tiče konkretno pojedinih lijekova ja nemam konkretnu informaciju da li je nešto završilo konkretnu proceduru u kojoj je bilo. To bi Agencija za lijekove mogla dati bolje informacije. Da li su neki lijekovi koji su bili u procesu obnove s njihove strane, da li je to završeno. Ono što mi znamo Agencija uvijek uzima u prioritet određene skupine lijekova koje su bitne za pacijenta, dakle onkološki lijekovi, lijekovi za rijetke bolesti i slično. Agencija to uvijek pokušava završiti čim je moguće prije.
Što se tiče samog procesa nabavke lijeka, nažalost, pacijenti su žrtve administrativnih procedura i moram reći, jedne nezainteresovanosti vlade i ljudi koji su odgovorni u svemu ovome.
Vrlo je neshvatljiva ne komunikacija između nadležnih ministarstava i finansija, zdravstva i fonda, jer realno svako drži neku svoju stranu bez da gleda konačni impakt koji ima na pacijente.
Sad je najveći izazov jer se niko od nadležnih institucija ne bavi ovim problemom i mislim da je tu i zadatak vas medija da dobijete informacije od Ministarstva finansija, od Vlade Federacije i od Ministarstva zdravstva zašto i dokle se došlo sa rješavanjem dijela koji se odnosi na finansiranje Fonda, na usvajanje odgovarajućih budžeta i generalno nabavke lijekova vezane za Fond Solidarnosti“, pojašnjava Petrović.
Kako ističe, Udruženje inovativnih proizvođača lijekova u Bosni i Hercegovini pita nadležne da li uopšte razmatraju kako unaprijediti način nabavke lijekova za onkološke pacijente i generalno za lijekove u Fondu Solidarnosti? „Za mjesec dana kreću pregovori sa EU, otvaraju se ta famozna poglavlja pregovora i ponovno u izvještaju o napretku BiH na putu u EU od prošle godine je stavljeno da mi nemamo plana za kancer, nemamo nikakve podatke za brojeve pacijenata, nemamo nikakvu analitiku. I sad, da li će se iko zabrinuti i poduzeti ikakve mjere da se krene bar da do 2025. godine imamo neki plan, neke preventivne programe bar na nivou entiteta? Da li neko od državnih institucija razmatra bilo koji drugi način kako bi unaprijedio dostupnost lijekova pacijentima, pratio potrošnju i na neki način investirao u zdravlje pacijenata u budućnosti“ To su pitanja koja mi postavljamo“, naglašava Petrović za Bosnainfo.
Zanimljiv je podatak da prodaja lijekova raste svaki dan, a država Bosna i Hercegovina nema registar pacijenata, nema tačan uvid u potrošnju lijekova, nema spiskove šta se to sve kupuje.
Pitali smo Anu Petrović da li su možda kreirani ili se radi na tome da se kreiraju određeni spiskovi lijekova koji se u BiH najviše propisuju pa da se isti dostave aktuelnoj vladi i resornom ministarstvu kako bi se problem pokušao riješiti?
„Nisu. Ministarstvo civilnih poslova organiziralo je internu konferenciju svih institucija u zdravstvu gdje je između ostalog bila tema praćene nestašica lijekova pri tome se referiraju na ovaj famozni spisak EU od 250 molekula, lijekova koje će EU držati pod oštrim monitoringom za svoje pacijente. Koliko znam Ministarstvo civilnih poslova je održalo radni sastanak, trebali su biti prisutni svi ministri iz RS i Federacije, fondovi, predstavnici finansija, trebao je biti neki izvještaj šta se dosad napravilo.
Ono što znam jeste da nijedno od ministarstava entitetskih nije ništa krenulo praviti u smislu spiska lijekova koji su neophodni za građane, a što mi moramo napraviti. Ne moramo praviti spisak kakav ima EU, mi bi trebali napraviti neke naše spiskove, ali to valjda niko ne smatra da je bitno, tako da se svi oslanjaju na praćenje informacija koje daje Agencija za lijekove vezano za nestašicu lijekova, a opet to ovisi da li su zastupnici farmaceutskih kuća, veledrogerije takozvani nositelji odobrenja za promet lijeka u zemlji, da li su oni prijavili da će doći do problema u snabdijevanju tržišta. Oni su to dužni i to moraju raditi.
U period prije COVID-a, kad nije bilo nestašice, niko se nije držao te procedure. Mi imamo uređeno zakonski, ali niko to nije poštovao i provodio specijalno. Međutim COVID je to pokazao, a i sad nam dolazi da je EU napravila spisak za svoje lijekove i ako prođe Parlament EU, biće jako teško neke lijekove dobiti, ukoliko se ne zadovolje potrebe pacijenata u EU.
Mislim da mi, radi nas, moramo kreirati neke liste kako bi mogli osigurati lijekove pacijentima, moramo imati dostupnost tih lijekova, voditi računa koliko ih imamo, koliko imamo pacijenata, kakva je pokrivenost i slično. Ono što se vidi, taj neki impakt jeste da su državne institucije nažalost malo zainteresovane i za pacijente i za dostupnost lijekova“, kazala je Ana Petrović za Bosnainfo.
O ovom problemu uputili smo upit nadležnim institucijama, Vladi Federacije BiH, Ministarstvu finansija i trezora Bosne i Hercegovine, Ministarstvu civilnih poslova BiH, Federalnom ministarstvu zdravstva i Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS. Njihove odgovore objavit ćemo naknadno kada nam iste i dostave.