Majka Njemica i otac Austrijanac pokušali su da sopstveni strogi patrijarhalni model svijeta prenesu na svoju kćerku.
Sredina XX vijeka u Americi obilježena je radikalnim pokretima, među kojima je veliku snagu imao i onaj za oslobođenje žena.
Mlada Sylvia Plath postala je pravi pobornik novih ideja ranog feminizma i na taj način je pisala i poeziju, slobodnim stihom i slobodnim umom.
Kad je upoznala britanskog pjesnika Teda Hughesa, njena depresivno-melanholična narav je počela sve više i više da je udaljava od realnog svijeta.
U fascinantnoj zbirci “Stakleno zvono” Sylvia ispisuje stihove koji su mnogima prije nje bili nepojmljivi i zabranjeni: “Svaka žena obožava fašistu, čizmu u lice, životinju…”
Glorifikuje bol, usamljenost, neku vrstu mentalnog mazohizma koji direktno vodi samoubistvu.
Poslije neuspjele ljubavne veze sa Hughesom, Plath se ubija 1963. godine, u svojoj tridesetoj godini.
Njeno neveliko djelo ostalo je kao inspiracija mnogim pjesnicima.