Bećirović smatra da je BiH izbjegla “ozbiljnu krizu” koja se razvijala par mjeseci prije početka agresije na Ukrajinu, kada je predsjednik entiteta Republike Srpske Milorad Dodik “krenuo u pravu secesionističku avanturu, namećući zakone koji otvoreno osporavaju državu Bosnu i Hercegovinu”.
“Bio je to trenutak ozbiljne krize: prema zapadnim tajnim službama i brojnim diplomatama s kojima smo moje kolege i ja razgovarali, bili smo vrlo blizu obnavljanja sukoba u Bosni i Hercegovini. Dodik je bio na korak od proglašenja secesije, što je potez koji probosanske snage ne bi mirno prihvatile. Svi smo se plašili izbijanja rata. Dodik je posjetio Putina, vjerovatno u novembru 2021. godine, i nedugo nakon toga počeo promicati svoju secesionističku agendu, i to sigurno nije slučajno”, rekla je ona za OBC Transeuropa.
“Međutim, uvjerena sam da je početak rata u Ukrajini paradoksalno spriječio rat u Bosni i Hercegovini”, dodala je.
Bećirević je objasnila da su i prije invazije mnogi proučavali ruski uticaj na Zapadnom Balkanu, ali da je analiza na političkom nivou bila “apsolutno odvojena od nivoa odlučivanja”.
“Tek kada je Rusija napala Ukrajinu, većina evropskih zemalja i zvaničnika se probudila. Dodik je tada prestao da postavlja otvoreno secesionističke institucionalne zahtjeve. U osnovi je stao jer se osjećao ugroženim od Zapada. Vidio je kako se Zapad ujedinio protiv Putina i vjerovatno pomislio: ‘Ako je ovo reakcija protiv Kremlja, šta bi mi se moglo dogoditi ako napravim sličan potez?’. Tako je Dodik prestao da poziva na secesiju i počeo da igra više kooperativnu ulogu sa Zapadom”, smatra ona, prenosi Slobodna Bosna.
“Rusija je daleko”
Bećirević je objasnila da Dodik ne može jednostrano započeti rat u BiH, niti izvršiti plan secesije i pridruživanja Srbiji.
“On to ne može, Rusija je daleko. Nije lako poslati Wagnerove milicije u Republiku Srpsku; a Bosna i Hercegovina je pokrivena zapadnim obavještajnim službama. Dakle, pošteno rečeno, bez pomoći Srbije – koja sada nije zainteresovana za sukob u Bosni – i bez direktne pomoći Rusije, oni ne mogu da započnu rat. Ali oni mogu zadržati ideju uništenja Bosne ili proglašenja nezavisnosti i secesije. Oni to mogu održati u životu i čekati geopolitički trenutak da proguraju ovaj plan naprijed”, istakla je.
Dodik i Čović “odjednom prihvatljivi Zapadu”
Bećirević smatra da trenutno ne postoji realna opasnost od rata u Bosni i Hercegovini.
Međutim, također smatra da su EU i SAD započele strategiju “kooptiranja Srbije i srpskih političkih snaga, nadajući se da će ih otuđiti od Rusije”.
“Politički, Dodik je dobio sve što je htio, nije adekvatno kažnjen i nastavlja da širi retoriku mržnje”, rekla je, te dodala da je to i slučaj kod lidera HDZ-a BiH, Dragana Čovića, i da su njih dvojica “u svojevrsnom savezu koji podsjeća na miješanje Srbije i Hrvatske u unutrašnju ravnotežu Bosne i Hercegovine u vrijeme Tuđmana i Miloševića”.
“Nadalje, promjene izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik koristile su hrvatskoj strani, a također su ojačale etnonacionalnu političku komponentu. Bosanskohercegovačko biračko tijelo je jako ljuto što se čini da su Dodik i Čović – koje je Zapad do sada tretirao kao destabilizirajuće snage – odjednom prihvatljivi Zapadu”, rekla je Bećirević.
“Ruski svijet” i “Srpski svijet” treba analizirati zajedno
Na pitanje o ruskom uticaju u BiH, Bećirević odgovara da je on najnegativniji na političkom nivou, te da je to slučaj i u Srbiji i Crnoj Gori.
Što se tiče Srbije, ona smatra da se ne može govoriti o neželjenom uticaju, jer “Srbija želi ruski uticaj”.
Međutim, smatra da se u Crnoj Gori i BiH može vidjeti “zaista agresivan ruski uticaj” i da je na političkom nivou to “usko povezano sa Srpskom pravoslavnom crkvom, akademskim svijetom i nekim medijima”.
Navodi da veliki dio stanovništva u Crnoj Gori ima veoma jaka proruska osjećanja.
“Vjerujem da je Zapad dugo ignorisao ovu hibridnu ideologiju Rusije da afirmira takozvani ‘ruski svijet’. I Zapad ponavlja istu grešku ignorišući veoma eksplicitne zahtjeve Srbije da se stvori ‘srpski svijet’. Ova dva plana moraju se analizirati zajedno”, ističe Bećirević, te dodaje da je u ovim zemljama u akademskim krugovima i medijima narativ “proruski”.
Dodaje da isto važi i za Republiku Srpsku.
“Godinama se gradi nešto što se ne može dekonstruisati preko noći, upravo zbog ovakvih pozitivnih stavova većine stanovništva. Postoji kolektivni narativ i ideologija koja se sada ne može pozitivno okrenuti Zapadu”, objašnjava Bećirević.
Mišljenja je da je ovo usko povezano sa “panslavističkom ideologijom”, gdje pravoslavna crkva igra veoma važnu ulogu.
Također smatra da postoji i strategija finansiranja krajnje desnih etnonacionalističkih grupa koje su se proširile po BiH, Srbiji i na Kosovu.
Rusija je, prema njenim riječima, na ovaj način “prodrla” u region i u stanju je da “održi taj stalni osjećaj nestabilnosti”.
“Stalno se osjećamo kao da smo na ivici sukoba, nekad više, nekad manje. Glavni ruski program trenutno za Bosnu i Hercegovinu i Zapadni Balkan općenito je održavanje ovog stanja višegodišnje nesigurnosti”, podcrtala je.
“Američka politika na Balkanu prosrpski orjentisana”
Bećirević je mišljenja da su EU i Zapad zaista spremni da spriječe nestabilnost u BiH. Međutim, smatra da su “politički kompromisi koje su napravili su pogubni za budućnost Bosne i Hercegovine”.
Ističe da zapadne zemlje imaju obavještajne informacije sa terena i da su željni da spriječe nastanak ozbiljnih problema.
“Sigurna sam da su spremni na ozbiljne mjere da se izbjegne rat, a ako bi Dodik sada htio da se upusti u ovu avanturu, to bi za njega bila katastrofa jer Zapad ne bi prihvatio da ga Rusija ponižava u Bosni i Hercegovini. Ali na političkom nivou, s obzirom na izborni zakon i bilo kakve ustavne promjene, situacija je katastrofalna”, rekla je ona.
Bećirević je rekla da je teško predvidjeti kako bi bilo kakav ishod rata u Ukrajini uticao na BiH, te da to nije jedina stvar koja se mora uzeti u obzir.
“Ključ je u Sjedinjenim Državama i šta će se dogoditi za dvije godine. Američka politika je i dalje uprta u Srbiju i misli da će Srbija biti faktor stabilnosti na Balkanu. Historija se ponavlja. Na Miloševića su dugo gledali kao na faktor stabilnosti”, smatra Bećirević, te dodaje da postoji mogućnost da će SAD, kako bi “zadržale Srbiju na strani Zapada”, možda podržati Srbiju u vezi Kosova.
“Sve karte su još uvijek na stolu i zaista je teško predvidjeti kakav je američki plan za Zapadni Balkan. Uprkos onome što zvanično kažu, američka politika za zapadni Balkan je veoma prosrpski orijentisana”, istakla je.
Također je ukazala na to da javno mnijenje među Srbima u BiH “nikada nije bilo tako anti-NATO orijentisano kao danas”.
“Ono što se sada može učiniti je da budemo pragmatični i da ne razgovaramo o ulasku Bosne i Hercegovine u NATO, već da nastavimo sa sigurnosnim reformama koje nas približavaju NATO-u, da naše snage budu kompatibilne sa standardima Atlantskog pakta. Mislim da je to sve što sada možemo da uradimo, što nije mala stvar, dok se nešto u Srbiji ne promijeni. Mislim da članstvo u NATO-u neće biti moguće, barem dok je Dodik na vlasti”, zaključila je Bećirević.