Politika

INTERVJU Sonja Biserko za Bosnainfo: "Schmidt nije smio odustati! Zabrinjava savezništvo Orbana, Dodika i Vučića..."

"Dodik mora da ode jer on je u stanju da ide do kraja..."

FOTO: FACEBOOK / SONJA BISERKO
FOTO: FACEBOOK / SONJA BISERKO

Hiljadu staza ima kojima se još nikada nije išlo, pa opet na brdovitom Balkanu čini se da svi politički lideri biraju vlastite puteve utrte, zaglavljeni u onu Ničeovu „vječno vraćanje istog“.

A to isto, jeste politika koja se ne mijenja ni na jednoj strani.

Zašto smo zaglavljeni u zapaljivoj retorici, prijeti li ekskalacija sukoba u BiH, da li će se rat u Ukrajini preliti na region, šta je sa projektom Otvoreni Balkan, migrancijama, EU, krizi, ali i rješenju za Bosnainfo govorila je Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.

Njena hrabrost, želja za otkrivanjem istine, jasnoća argumentacije i borba za jednaka prava svih gotovo su bez premca na našim prostorima. Dobitnica je brojnih priznanja, a u okviru jednog projekta („1000 žena“) bila je nominirana za Nobelovu nagradu za mir..

Na početku razgovora ističe kako prati situaciju u Bosni i Hercegovini i pravi paralelu kako to Srbija utiče na razvoj dešavanja u regionu.

Pročitajte još

Situacija u Bosni i Hercegovini je već duži period vrlo zabrinjavajuća, prije svega zato što su lokalni lideri krenuli svako svojim putem, nemaju ništa zajedničko. Međunarodna zajednica više od 10 godina nije obraćala pažnju, tolerisala je ponašanje, prije svega Milorada Dodika, pošto je ono najradikalnije i najopasnije“, mišljenja je Biserko i naglašava zašto se međunarodna zajednica vratila:

„Vratili su se na Balkan početkom rata u Ukrajini jer su strahovali od otvaranja drugog fronta, što je još uvijek moguće, jer i Beograd i Moskva itekako vrše pritisak i podržavaju radikalizaciju Dodika. Beograd dodatno i dalje jako utiče na razvoj situacije u regionu, prije svega, Crnoj Gori jer su Srbi tamo navodno ugroženi i brani im se učešće u novoj vladi.

Činjenica je da su i Milatović i Spajić Srbi, ali Vučić po svaku cijenu insistra da u vladu uđe i Demokratski front izrazito proruska i prosrpska partija koja ne priznaje nezavisnost Crne Gore, ne priznaje Crnogorce kao narod, ne priznaju Kosovo i smatraju da Crna Gora treba da izađe iz NATO. Nažalost, Zapad je kasno shvatio šta su zastupale litije iz 2020, to je bila svojevrsna kontrarevolucija, konzervativna i antievropska. Činjenica da je CG članica NATO što koliko toliko tu zemlju drži pod kontrolom, mada je i ona na ivici rasula i bankrota. KVINTA ne želi prorusku vladu i otuda sastavljanje vlade traje toliko dugo, jer i Beograd i Moskva opstruiraju taj proces.

Kada je riječ o Bosni, ja bih rekla da međunarodna zajednica ipak pokušava da uvede red – preko sankcija i podrškom BiH i njenom evropskom putu. EUFOR upravo ima vježbe koje smiruju situaciju, ali i opominje sve one koji prizivaju nasilje.

Sankcije nažalost ne daju odmah neke veće rezultate, ali je bitno da je, na primjer, Njemačka obustavila finasijsku pomoć RS koja se inače također nalazi pred bankrotom. Dodik je i u Nišu izjavio da „Njemci ne daju da Srbi na ovim prostorima ostvare ono što se danas obilježava – srpsko jedinstvo, slobodu i nacionalnu zastavu“.

FOTO: ARHIV ANADOLIJA
FOTO: ARHIV ANADOLIJA

Ističe kako su imali priliku da se međunarodna zajednica pokaže na djelu, ali to nisu uradili.

Svjedoci smo da je Dodik zaprijetio hapšenjem i gađanjem jajima visokog predstavnika ukoliko dođe na teritorij entiteta Republika Srpska. Schmidt je imao dogovorene sastanke u Banja Luci, ali ih je otkazao. „Po meni on nije smio da odustane od toga, ne znam zašto je napravio ustupak Miloradu Dodiku koji je sve više u vrlo nezavidnoj situaciji, što ga dodatno radikalizuje.

Uz sve te napore koji se preduzimaju, smatram da to nije dovoljno i da neke mjere moraju biti efikasnije i promptnije. Dodik mora da ode jer on je u stanju da ide do kraja. Nije mu uspjela „manifestacija“ na „entitetskoj granici“, jer se samo mali broj ljudi pojavio. EUFOR se nije angažovao jer, kako se ističe, to nije bilo dovoljno ozbiljno.

U Srbiji se situacija također radikalizuje. Vučić je počeo svoju predizbornu kampanju. Njegov narativ je prijeteći i opasan, poput onog 90-tih. On naime rehabilituje Miloševića i njegovu politiku i na neki način najavljuje revizuju poraza“, stava je Biserko.

„Imperativ prihvatanje Zapadnog Balkana u EU“

Iako BiH ima prevrtljivog Dodika sa jasnim političkim ciljem, da li Bosna i Hercegovina ne treba da strahuje sve dok je rat u Ukrajini, da li je članstvo u EU rješenje, koji faktori utiču na razvoj dešavanja kako u regionu tako i u BiH, pojašnjava za Bosnainfo Biserko:

Postoji svijest, prije svega u Evropskoj uniji, da je prihvatanje zapadnog Balkana u članstvo EU imperativ. Međutim, i sama EU ima unutrašnje probleme, pa i oko usklađivanja spoljne politike. Za sada nema konsenzusa oko proširenja EU mada se o tome vodi veoma intenzivna debata. Makron je također izjavio da je proširenje imperativ, ali da prije toga EU mora da se mijenja iznutra kako bi bila sposobna da se nosi sa novim proširenjem koje sada obuhvata i Ukrajinu i Moldaviju. Satanak u Atini je također to pokazao.

Međutim, s obzirom da se nalazimo u izuzetnoj političkoj situaciji kada geopolitika ima prioritet, a svi drugi kriteriji i standardi su u drugom planu, mislim da Zapadni Balkan itekako zaslužuje, ne samo zbog nas, nego i zbog Evropske unije, veću pažnju i bržu politiku prihvatanja Zapadnog Balkanu u bilo kojoj formi.

Pročitajte još

EU mora ponovo da mobiliše region za članstvo kao što je to bilo nakon 2000-te. Mora da se vrati sa drugačijom, atraktivnijom retorikom koja će ponovo moblisati građane Zapadnog Balkana za proevropsku opciju koja joj sada izgleda neostvariva. Dominira osJećaj da nas EU neće i da je priča o proširenju besmislena.

Nažalost, zapadni Balkan je posljednjih deset godina u regresiji. Ljudski potencijal je potrošen, građani su razočarani i sve više su orijentirani na napuštanje regiona nego što su spremni na neki politički angažman. To je takoreći nemoguće, jer su aktuelne političke elite blokirale sve kanale za stvaranje alternativne opcije, posebno u BiH. Sva društva zapadnog Balkana su zarobljena i zato EU mora da pruži mnogo veću podršku ciivilnom sektoru i profesioalnim medijima jer to su jedina polja slobode bez kojih nema napretka.

Osim unutrašnjih blokada i problema, ovaj region ima i brojne druge izazove. Jedan od njih su migranti, koji su za sada zaustavljeni u Turskoj zahvaljući činjenici da EU ima dogovor sa Turskom i za to odvaja velika finansijska sredstva. Klimatske promjene će generisati sve veće talase migranata i to će biti i bezbijednosni izazov za Evropu. Taj problem mora da se rješava na svjetskom nivou i kroz obilatu pomoć posrnulim zemljama Mditerana, Bliskog Istoka i Afrike.

Dakle, postoje mnogi izazovi koji direktno mogu da utiču i na dešavanja ovdje u regionu i to dodatno čini zapadni Balkan prioritetom EU, bez obzira što sada s razlogom glavni prioritet jeste Ukrajina. U svakom slučaju Evropa je u vrlo nepovoljnom položaju zbog tih vanjskih razloga, ali i onih unutar same EU – desnice sve više jača i ukoliko bi došla na vlast mnoge politike EU bile bi drugačije”.

„Projekt Otvoreni Balkan je mrtav“

Sonja Biserko je ranije više puta u medijima govorila kako je inicijativa Otvoreni Balkan beskoristan proces i da neće uspjeti, što se i pokazuje na djelu. Otvoreni Balkan je očito više produkt populizma i skretanja pažnje građana sa suštine demokratskih procesa.

Mnogo se polemisalo o inicijativi Otvoreni Balkan, a promjena stava premijera Albanije Edija Rame o Otvorenom Balkanu je direktna posljedica odnosa Beograda prema Kosovu.

„Otvoreni Balkan je naravno naišao na otpor kod Bosne, kod Crne Gore i Kosova, dok je Makedonija ušla u taj projekt jer je u prilično nezavidnoj međunarodnoj poziciji, prije svega zbog sadašnje agresivne politike Bugarske, pa je smatrala da je to možda neko rješenje.

Edi Rama je povukao svoju podršku Otvorenom Balkanu, tako da je taj projekat mrtav.

Albanija je povukla svoju podršku, mada je to bila inicijativa upravo Rame i Vučića. S obzirom da će Tirana ove jeseni biti domaćin samitu Berlinskog procesa. Očigledno su se opredjelili za nešto što ima podršku svih zemalja u regionu i što ima jedan razrađeni koncept, pravila i omogućava i ubrzava kretanje Zapadnog Balkana ka članstvu EU“, kazala je Biserko.

„Zabrinjavajuće savezništvo Orbana, Dodika i Vučića“

S obzirom na politička previranja u BiH čini se da je svaka nova opcija kao prijedlog već nemoguća misija, a tek članstvo u EU, no, šta je u ovom momentu bitno?

„Dosta se govori o tome da EU nije ono što treba imati kao neki prioritet, s obzirom da je u rasulu, međutim EU kao projekt jeste vjerovatno historijski najvažniji projekt u Evropi. Svaki projekt vremenom dolazi u krizu, osporavanje i zahteva prilagodjavanje shodno novoj konstelaciji. U tom smislu vjerujem da će EU opstati uz neke neophodne promjene. To podrazumijeva i način glasanja po nekim važnim pitanjima koji bi onemogućio blokiranje pojedinih članica što se sada suviše često dešava.

To se recimo odnosi na Orbana čije su politike često proruske i proputinovske i EU do sada nije našla načina da tome stane na put. Također, kada je riječ o Kosovu, još pet zemalja EU nije priznalo Kosovo, što je najveći argument Srbije da to i sama ne uradi. Ono što jeste zabrinjavajuće kad već pominjem Mađarsku, jeste to savezništvo između Orbana, Dodika i Vučića koje ima određeni potencijal da utiče na razvoj situacije na zapadnom Balkanu ukoliko EU ne požuri sa svojom odlukama.

Tu ima nekoliko problema koji su bitni, kada je riječ o korupciji. Radi se o odsustvu pravne države, prije svega nezavisnog sudstva, funkcionalni sud bio bi prvi korak. Zato je bitno da se tužba protiv Dodika dovede do kraja bez obzira na njegove prijetnje.

Pročitajte još

Svi se pozivaju na Dejtonski sporazum koji nikada nije sprovede do kraja. A i vrijeme je da se taj sporazum revidira u dijelovima koji opstruiše funkcionalnu BiH. Nadam se da će aktuelni visoki predstavnik ići u tom pravcu.

Korupcija je ogroman problem i ona jeste apostrofirana kao ključ bilo kakvog napretka. Svjesni mogućeg ishoda, aktuelni politički lideri sistematski generišu nacionalizam i tezu o ugroženosti vlastite zajednice što je blokiralo čitavo društvo. Sprječava alternativnu političku ponudu, osujećuje kritičko mišljenje i medija, prije svega onih koji se bave korupcijom i tokovima novca. Dakle, onemogućavaju se građani da istaknu svoje prioritete koji su drugačiji od liderskih prioriteta“, poručuje Biserko za Bosnainfo.

„SAD i EU trebaju pripremiti jači udar na one koji blokiraju tokove BiH“

Za kraj razgovora istakli smo činjenicu da je previše aktera koji su državu pretvorili u svoj privatni servis i to se vidi i po tome kad god neko izgubi poziciju slijedi nemilosrdna kampanja. Gabrijel Escobar je nedavno izjavio da na Balkanu nije problem nacionalizam već korupcija. To je usko povezano, ali ovako korumpirana društva trebaju mnogo veću podršku i SAD i EU, veoma konkretno u suzbijanju korupcije i praćenju tokova novca.

Rekla bih da su građani i BiH, ali i čitavog regiona, mnogo spremniji za nekakav iskorak, ali su blokirani dugogodišnjom vladavinom lidera koji su privatizovali sve resurse zemlje – političke, ekonomske, medijske… Pri tome je kritičko mišljenje na udaru, pojedinci su konstantno na udaru devastirajućih medijskih kampanja i izloženi su ogromnim pritiscima i ucjenama. Neophodan je mnogo odlučniji udar SAD i EU na sve ove strukture koje blokiraju BiH i sprečavaju njen evropski put“, kazala je Sonja Biserko za Bosnainfo.

Možda je i poruka za sve nas u tim višestrukim, prevrtljivim identitetima ono razborito u umijeću življenja s politikom. Možda smo svjedoci zoomorfnog političkog diskursa kako u BiH i regionu, ali bi možda svako od nas mogao, tek toliko koliko može da bude bolji i manje u nacionalno etničkim tokovima, više onako ljudskim…

Prihvati notifikacije