Voćne sadnice koje kupujemo su nastale kalemljenjem plemke određene sorte ili hibrida na odgovarajuću podlogu. One vjerno prenose karakteristike stabla sa kojeg potiču. Ovo je jedan od vegetativnih načina razmnožavanja.
Sve je veći broj poklonika sjetve sjemena iz voćnih plodova. U voćarskom sektoru sjeme se koristi za proizvodnju generativnih podloga, a najčešće se uzima od plodova koji potiču od divljih formi.
Ne prenose identične osobine
Kada uzmemo sjeme iz ploda kojeg smo pojeli, trebamo znati da ono neće dati biljku koja ima identične karakteristike kao izvorno stablo (sorta). Ono je rezultat oprašivanja roditeljskih sorti i nova biljka je heterozigotna, nositelj osobina od oba roditelja.
Međutim, možete dobiti novu sortu čije su osobine mnogo bolje. Stablo može biti otpornije na bolesti, štetočine, sušu, kiselost zemljišta, imati veću rodnost, kvalitetnije i ukusnije plodove koji se mogu duže čuvati, piše Agroklub.
Većina starih sorti je nastala spontanim ukrštanjem u prirodi. Zbog toga ne treba biti obeshrabren saznanjem da nećete dobiti baš onakve plodove iz kojeg ste uzeli sjeme. Primjer za to su: Delišes, Zlatni Delišes, Greni Smit.
Postoji legenda da je baka Smit na obližnjem otpadu pronašla stablo jabuke sa divnim plodovima. Upravo je to stablo poslužilo kao izvor plemki i ekspanziju jabuke Greni Smit u cijelom svijetu.
Dva načina stratifikacije
Da bi sjeme većine voćnih vrsta, poput jabuke, kruške ili breskve, klijalo i niklo, potrebno je da jedan period bude izloženo djelovanju niskih temperatura. U ovom periodu mirovanja ili stratifikacije dešavaju se procesi koji omogućavaju klijanje i nicanje.
Postoje dva načina da to obavite. Jednostavan način je da u bašti ili dvorištu pripremite zemljište. U usitnjenoj zemlji napravite brazde koje su jedan do dva puta dublje od promjera sjemena i tu ga položite i zatrpajte. Priroda će odraditi svoje. Problem je izloženost štetočinama i atmosferskom uticaju, kolebanju uslova. Kako bi spriječili životinje da iskopaju sjeme, preko se može staviti žica, mreža ili agroplatno.
Drugi načinje da stratifikaciju obavimo u frižideru gdje su uslovi kontrolisani i nema štetočina.
Sjeme se dobro opere od ostataka voćne pulpe, dezinfikuje i položi između slojeva navlaženog papira, najbolje listova ubrusa ili salvete. Koristite plastične posude sa poklopcem ili zip vrećice, jer ćete tako spriječiti isušivanje. Umjesto papira možete upotrijebiti čist, dezinfikovan i navlažen pijesak. Posude stavite na najdonju policu frižidera. Redovno provjeravajte vlažnost i da nije došlo do pojave buđi. Držite sjeme u ovakvim uslovima najmanje dva mjeseca prije sadnje.
Kajsija se drži najmanje 60 dana, dok se breskva izlaže ovakvim uslovima i do 130 dana. Većini vrsta odgovara temperatura od 4,5 do 7 ºC tokom stratifikacije.