I povlači paralele između ratova u Ukrajini i BiH te zaključuje da je Zapad iz rata u BiH ipak nešto naučio
“Od početka ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, protivnici isporuka oružja Ukrajini ponavljaju kao mantru da Zapad mora dati šansu diplomaciji. Sukob se mora zamrznuti prekidom vatre”, piše u autorskom članku za list Tagesspiegel Alexander Rhotert, politolog koji je više godina kao saradnik OESS-a boravio u Bosni i Hercegovini, a bio je i specijalni savjetnik u Uredu visokog predstavnika za BiH (OHR), piše DW.
‘Nepoželjan trenutak za kraj rata’
Autor ističe da čak i kada bi “Vladimir Putin iznenada bio spreman za prekid vatre i mirovne pregovore, ovo svakako ne bi bio poželjan trenutak za početak kraja rata”.
Jer, svaki prekid vatre ili pregovori samo bi imali za cilj poboljšanje nesigurne pozicije Rusije na linijama fronte, a Putin je to, piše u članku, demonstrirao mnogo puta od svoje invazije koja je počela 2014.
U tekstu se naglašava da nekoliko primjera iz jugoslavenskih ratova pokazuju do čega može dovesti preuranjena i nepromišljena diplomacija, te diplomacija koja nema vojnu podršku. Rhotert podsjeća da su prije 30 godina, 2. januara 1993. godine, pregovarači u ratu u Bosni i Hercegovini lord David Owen i njegov američki kolega Cyrus Vance predstavili tzv. Vance-Owenov plan. Njihov plan je nazvao „paradnim primjerom politike popuštanja”, kojim se „srpskim agresorima ponudila skoro polovica teritorija”.
Glavna žrtva prisiljena na mir
Rhotert piše kako je Zapad glavnu žrtvu beogradskog agresorskog rata, legitimnu vlast u Sarajevu, praktički prisilio da prihvati ovaj diktirani mir. „Ali glad srpskog vodstva za teritorijem bila je tolika da je pohlepa pobijedila razum” i srpsko vodstvo je odbacilo ono što je smatralo izuzetno ugodnim kompromisom.
Plan je predstavljen u januaru, a proglašen propalim u junu 1993.
„Da su prihvatili sporazum, mnogo toga što se dogodilo na njihovu štetu ne bi se dogodilo”, piše Rhotert ističući da bi se „pod tepih gurnuli neopisivi srpski zločini počinjeni od aprila do decembra 1992., koji su odnijeli do 40.000 života”. Dodaje da bi stotine pokolja sličnih Buči bili zaboravljeni.
‘Posthumna Hitlerova pobjeda’
Autor u tekstu citira židovskog zapovjednika Varšavskog geta, koji je 1992. izjavio da Europa nakon Holokausta nije ništa naučila i da je ono „što se u Bosni događa posthumna Hitlerova pobjeda”.
„Unatoč ovom hitnom upozorenju, trebalo je još tri godine i još 60.000 mrtvih prije nego što je Zapad konačno intervenirao”, piše Alexander Rhotert. Također ističe apsurd da je žrtvama uveden embargo na oružje.
„U slučaju Ukrajine, Zapad je barem nešto naučio iz ove bezgranične nepravde: samo vojni pritisak može uvjeriti političke i vojne strane da pristanu na pravi mir”, zaključuje autor članka objavljenog u Tagesspiegelu.